{"id":1842,"date":"2020-06-07T17:07:18","date_gmt":"2020-06-07T15:07:18","guid":{"rendered":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/?p=1842"},"modified":"2020-06-07T17:07:21","modified_gmt":"2020-06-07T15:07:21","slug":"iz-kalendara-vardar-za-1925-veciti-most-i-njegovi-cuvari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/iz-kalendara-vardar-za-1925-veciti-most-i-njegovi-cuvari\/2020\/","title":{"rendered":"Iz kalendara &#8220;Vardar&#8221; za 1925: Ve\u010diti most i njegovi \u010duvari"},"content":{"rendered":"\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Autor teksta koji sledi je Jovanka \u0160imak. Objavljen je u kalendaru \u201cVardar\u201d za 1925. godinu (str. 66-67). Kalendar \u201cVardar\u201d izlazio je u izdanju \u201cKola srpskih sestara\u201d (osnov. g. 1903.) i bio je zvani\u010dno glasilo ovog \u017eenskog udru\u017eenja. Vardar je izlazio u dve etape (1906\u20131914. i 1921\u20131941. godine). Onovremeni pravopis u tekstu nije menjan.<\/h5>\n\n\n\n<p class=\"has-drop-cap\">Bog i Usud prema srpskom narodu bili su najmilostiviji. Naseljen  izme\u0111u dva sveta Evrope i Azije srpski narod bio je \u201cVe\u010diti most\u201d, preko  koga je azijatska invazija prodirala u Evropu i evropska u Aziju. Na\u0161 narod bio je bedem, koji je branio zapad od istoka i istok od  zapada. Preko njega su se ukr\u0161tavale i borile sve razne, verske,  kulturne i ekonomske struje evropskog i azijatskog sveta. Sva ta borba  ostavila je vidnog uticaja na razvitak srpskog plemena.<\/p>\n\n\n\n<p>Sudar hri\u0161\u0107anstva sa islamom u zemljama gde su Srbi \u017eiveli, u\u010dinio je\n da su Srbi svoju pravoslavnu veru indentifikovali sa nacionalno\u0161\u0107u; te \nje otud narod poznavao samo samo \u201csrpsku veru\u201d, a za pravoslavnu su \nznali samo obrazovani ljudi. Pravoslavna crkva i manastiri nisu bili \npoznati prostom narodu; ali za srpsku crkvu i srpske manastire znao je \nsvaki \u010dovek.<\/p>\n\n\n\n<p>Sudar evropske i azijske kulture i ekonomskog razvitka stvorili su u \nzemljama srpskog naroda dva tla i dva pravca u kojima se razvijao.<\/p>\n\n\n\n<p>Srpske zemlje, koje su silom prilika prelazile pod razne gospodare \u2013 \nkulturno i ekonomski razvijale su se po ugledu na zapad, dok srpske \nzemlje koje su se morale ve\u010dito s pu\u0161kom u ruci boriti za svoju slobodu \u2013\n razvijale su se prema isto\u010dnom uticaju.<\/p>\n\n\n\n<p>To ve\u010dito hrvanje Srpskog Naroda i neprestana borba za slobodu svoga \nognji\u0161ta davale su s vremena na vreme junake na \u010demu su se delima \nvaspitavali nara\u0161taji.<\/p>\n\n\n\n<p>Pre 535 godina (<em>prim. tekst je pisan 1924<\/em>)\n preko \u201cVe\u010ditog Mosta\u201d trebao je pre\u0107i turski car Murat i prevesti svoju\n silnu vojsku da zavlada Evropom. Na isto\u010dnom kraju toga mosta stajao je\n Milo\u0161 Obili\u0107 sa svoja tri pobratima i \u010dekao tursku vojsku \u2026 Bio je \nVidovdan, rasporiv\u0161i turskog car\u2019 Murata, bar privremeno je zadr\u017eao \nazijatsku invaziju protiv Evrope, ali je zato dao glavu svoju i svoja \ntri pobratima. Srpski Narod gubi samostalnost; ali Kosovo, po\u010detak \n\u201cVelikog Mosta\u201d i Obili\u0107 postaju simbol, kome su se klanjali vekovi i \nnara\u0161taji. \u201cZavetna Misao\u201d prelazila je punih pet vekova s kolena na \nkoleno, da se Kosovo i Milo\u0161ev grob moraju osvetiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Milo\u0161 Obili\u0107 i njegovi pobratimi bili su personifikacija srpskog \nvite\u0161tva i narodne slobode. Kroz Milo\u0161a progovorio je onda\u0161nji \u010ditav \nslobodan Srpski Narod od Nemanji\u0107a pa do Kosova. Sin slobodnog naroda a \nzet cara Laze, ne \u017eali \u010dasti i gospostva, nego \u017ertvuje \u017eivot da o\u010duva \nslobodu svome narodu.<\/p>\n\n\n\n<p>Brani\u010d \u201cVe\u010ditog Mosta\u201d je pao i \u010ditavih pet vekova preko njega je \njurila turska invazija prema Evropi. Nakon 500 godina istok se smiruje, a\n probu\u0111eni Zapad di\u017ee glavu. Germanska rasa preuzima ulogu Turske i \npreko \u201cVe\u010ditog Mosta\u201d trebao je da pre\u0111e germanski pohod na istok prema \nCarigradu i Bagdatu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon\n 525 godina od Obili\u0107eva Kosova na zapadnom po\u010detku \u201cVe\u010ditog Mosta\u201d \njavlja se drugi Obili\u0107 \u2013 Gavrilo Princip sa svojim drugovima\u2026 Bio je \nVidovdan, ubiv\u0161i predstavnika germanske rase i najve\u0107eg neprijatelja \nsrpskog plemena Franju Ferdinanda Habsbur\u0161kog zadr\u017eao je germanski pohod\n na istok. Princip i drugovi padaju. Za njima pada milion i po \u017ertava \nna\u0161eg naroda.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cVe\u010dni Most\u201d ostaje bez branioca i na sred toga Mosta Evropa i Azija \npodi\u017eu Golgotu na koju se popeo, stradao i vaskrsnuo \u010ditav jedan narod.<\/p>\n\n\n\n<p>Gavrilo Princip i drugovi \u2013 sinovi porobljenog naroda bez \u010dasti i \ngospostva \u017ertvuju \u017eivote da povrate izgubljenu slobodu. Njih su ra\u0111ali \nvekovi. Na Kosovu im je bio za\u010detak, a rodila ih je Bosna. To su deca \n\u010diji su roditelji po tamnicama \u017eiveli 500 godina. Roditelji su nad\u017eiveli\n svoju decu. Prineli su ih na \u017ertvu, da tom \u017ertvom spasu narod svoj i da\n mu stvore slobodu i blagostanje. Sloboda je tu, a blagostanje \u0107e do\u0107i. \nNa \u201cVe\u010ditom Mostu\u201d nema vi\u0161e ni Golgote ni branioca. Istok i Zapad \u0107ute.\n Probude li se i po\u0111u u pohode jedan drugome \u201cVe\u010diti Most\u201d \u0107e na\u0107i \nrazru\u0161en bez branioca Obili\u0107a i Principa. Ko prvi preko njega nastupi \nlako \u0107e pro\u0107i i postati njegov gospodar.<\/p>\n\n\n\n<p>Pozidajmo mu temelje. Osigurajmo i u\u010dvrstimo njegov isto\u010dni po\u010detak \nKosovo i zapadni Bosnu. Probudimo i o\u017eivimo njegove branioce Obili\u0107a sa \npobratimima i Principa sa drugovima da ga \u010duvaju i da nikoga preko njega\n ne puste, dok je njihove glave na ramenu.<\/p>\n\n\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\">Nau\u010dimo li ovako \u2013 predanja \u0107e pri\u010dati da je postojao \u201cVe\u010diti Most\u201d \nkoga je branio Obili\u0107 i Princip; a sru\u0161ili ga njihova nezahvalna deca i \nunu\u010dad.<\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autor teksta koji sledi je Jovanka &Scaron;imak. Objavljen je u kalendaru &ldquo;Vardar&rdquo; za 1925. godinu (str. 66-67). Kalendar &ldquo;Vardar&rdquo; izlazio je u izdanju &ldquo;Kola srpskih sestara&rdquo; (osnov. g. 1903.) i bio je zvani&#269;no glasilo ovog &#382;enskog udru&#382;enja. Vardar je izlazio u dve etape (1906&ndash;1914. i 1921&ndash;1941. godine). Onovremeni pravopis u tekstu nije menjan. Bog i Usud prema srpskom narodu bili su najmilostiviji. Naseljen izme&#273;u dva sveta Evrope i Azije srpski narod bio je &ldquo;Ve&#269;iti most&rdquo;, preko koga je azijatska invazija prodirala u Evropu i evropska u Aziju. Na&scaron; narod bio je bedem, koji je branio zapad od istoka i istok od zapada. Preko njega su se ukr&scaron;tavale i borile sve razne, verske, kulturne i ekonomske struje evropskog i azijatskog sveta. Sva ta borba ostavila je vidnog uticaja na razvitak srpskog plemena. Sudar hri&scaron;&#263;anstva sa islamom u zemljama gde su Srbi &#382;iveli, u&#269;inio je da su Srbi svoju pravoslavnu veru indentifikovali sa nacionalno&scaron;&#263;u; te je otud narod poznavao samo samo &ldquo;srpsku veru&rdquo;, a za pravoslavnu su znali samo obrazovani ljudi. Pravoslavna crkva i manastiri nisu bili poznati prostom narodu; ali za srpsku crkvu i srpske manastire znao je svaki &#269;ovek. Sudar evropske i azijske kulture i ekonomskog razvitka stvorili su u zemljama srpskog naroda dva tla i dva pravca u kojima se razvijao. Srpske zemlje, koje su silom prilika prelazile pod razne gospodare &ndash; kulturno i ekonomski razvijale su se po ugledu na zapad, dok srpske zemlje koje su se morale ve&#269;ito s pu&scaron;kom u ruci boriti za svoju slobodu &ndash; razvijale su se prema isto&#269;nom uticaju. To ve&#269;ito hrvanje Srpskog Naroda i neprestana borba za slobodu svoga ognji&scaron;ta davale su s vremena na vreme junake na &#269;emu su se delima vaspitavali nara&scaron;taji. Pre 535 godina (prim. tekst je pisan 1924) preko &ldquo;Ve&#269;itog Mosta&rdquo; trebao je pre&#263;i turski car Murat i prevesti svoju silnu vojsku da zavlada Evropom. Na isto&#269;nom kraju toga mosta stajao je Milo&scaron; Obili&#263; sa svoja tri pobratima i &#269;ekao tursku vojsku &hellip; Bio je Vidovdan, rasporiv&scaron;i turskog car&rsquo; Murata, bar privremeno je zadr&#382;ao azijatsku invaziju protiv Evrope, ali je zato dao glavu svoju i svoja tri pobratima. Srpski Narod gubi samostalnost; ali Kosovo, po&#269;etak &ldquo;Velikog Mosta&rdquo; i Obili&#263; postaju simbol, kome su se klanjali vekovi i nara&scaron;taji. &ldquo;Zavetna Misao&rdquo; prelazila je punih pet vekova s kolena na koleno, da se Kosovo i Milo&scaron;ev grob moraju osvetiti. Milo&scaron; Obili&#263; i njegovi pobratimi bili su personifikacija srpskog vite&scaron;tva i narodne slobode. Kroz Milo&scaron;a progovorio je onda&scaron;nji &#269;itav slobodan Srpski Narod od Nemanji&#263;a pa do Kosova. Sin slobodnog naroda a zet cara Laze, ne &#382;ali &#269;asti i gospostva, nego &#382;rtvuje &#382;ivot da o&#269;uva slobodu svome narodu. Brani&#269; &ldquo;Ve&#269;itog Mosta&rdquo; je pao i &#269;itavih pet vekova preko njega je jurila turska invazija prema Evropi. Nakon 500 godina istok se smiruje, a probu&#273;eni Zapad di&#382;e glavu. Germanska rasa preuzima ulogu Turske i preko &ldquo;Ve&#269;itog Mosta&rdquo; trebao je da pre&#273;e germanski pohod na istok prema Carigradu i Bagdatu. Nakon 525 godina od Obili&#263;eva Kosova na zapadnom po&#269;etku &ldquo;Ve&#269;itog Mosta&rdquo; javlja se drugi Obili&#263; &ndash; Gavrilo Princip sa svojim drugovima&hellip; Bio je Vidovdan, ubiv&scaron;i predstavnika germanske rase i najve&#263;eg neprijatelja srpskog plemena Franju Ferdinanda Habsbur&scaron;kog zadr&#382;ao je germanski pohod na istok. Princip i drugovi padaju. Za njima pada milion i po &#382;rtava na&scaron;eg naroda. &ldquo;Ve&#269;ni Most&rdquo; ostaje bez branioca i na sred toga Mosta Evropa i Azija podi&#382;u Golgotu na koju se popeo, stradao i vaskrsnuo &#269;itav jedan narod. Gavrilo Princip i drugovi &ndash; sinovi porobljenog naroda bez &#269;asti i gospostva &#382;rtvuju &#382;ivote da povrate izgubljenu slobodu. Njih su ra&#273;ali vekovi. Na Kosovu im je bio za&#269;etak, a rodila ih je Bosna. To su deca &#269;iji su roditelji po tamnicama &#382;iveli 500 godina. Roditelji su nad&#382;iveli svoju decu. Prineli su ih na &#382;rtvu, da tom &#382;rtvom spasu narod svoj i da mu stvore slobodu i blagostanje. Sloboda je tu, a blagostanje &#263;e do&#263;i. Na &ldquo;Ve&#269;itom Mostu&rdquo; nema vi&scaron;e ni Golgote ni branioca. Istok i Zapad &#263;ute. Probude li se i po&#273;u u pohode jedan drugome &ldquo;Ve&#269;iti Most&rdquo; &#263;e na&#263;i razru&scaron;en bez branioca Obili&#263;a i Principa. Ko prvi preko njega nastupi lako &#263;e pro&#263;i i postati njegov gospodar. Pozidajmo mu temelje. Osigurajmo i u&#269;vrstimo njegov isto&#269;ni po&#269;etak Kosovo i zapadni Bosnu. Probudimo i o&#382;ivimo njegove branioce Obili&#263;a sa pobratimima i Principa sa drugovima da ga &#269;uvaju i da nikoga preko njega ne puste, dok je njihove glave na ramenu. Nau&#269;imo li ovako &ndash; predanja &#263;e pri&#269;ati da je postojao &ldquo;Ve&#269;iti Most&rdquo; koga je branio Obili&#263; i Princip; a sru&scaron;ili ga njihova nezahvalna deca i unu&#269;ad.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3399,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-1842","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istorija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1842","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1842"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1842\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3399"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}