{"id":21,"date":"2019-01-23T06:09:29","date_gmt":"2019-01-23T05:09:29","guid":{"rendered":"http:\/\/aknjige.com\/blog\/\/?p=21"},"modified":"2022-03-24T17:10:26","modified_gmt":"2022-03-24T16:10:26","slug":"platonov-mit-o-pecini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/platonov-mit-o-pecini\/2019\/","title":{"rendered":"Platonov &#8220;Mit o pe\u0107ini&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>U sedmoj knjizi Dr\u017eave, u dijalogu izme\u0111u Sokrata i Glaukona,  Platon kroz usta svog u\u010ditelja Sokrata prikazuje mnoga od svojih u\u010denja  u arhetipskoj pri\u010di o pe\u0107ini:<\/p>\n\n\n\n<p>Poziva nas da zamislimo pe\u0107inu. U njoj se od detinjstva nalaze ljudi  okovanih vratova, okrenuti prema unutra\u0161njem zidu pe\u0107ine. Zbog okova oni  ne mogu da vide nikog pored sebe niti izlaz iz pe\u0107ine koji se nalazi  iza njihovih le\u0111a. Jedini izvor svetlosti u pe\u0107ini je vatra. Izme\u0111u  ljudi i vatre postoji zid, paravan iza koga se nalaze drugi ljudi koji  pronose razne naprave, kipove ljudi i \u017eivotinja od kamena i drveta. Ovi  koji su okovani i gledaju u zid, na njemu, zbog vatre, vide svoje senke i  senke onoga \u0161to se de\u0161ava iza njih. Dok se \u0161etaju, neki ljudi iza  paravana me\u0111usobno razgovaraju, a drugi \u0107ute. <\/p>\n\n\n\n<p>Glasovi se odbijaju o zid  pe\u0107ine na kome igraju senke, tako da se okovanima \u010dini kako su senke  stvarne i kako one govore. Kako nemaju drugog posla zabavljaju se  razgovaraju\u0107i o senkama, poga\u0111aju\u0107i koje \u0107e senke ponovo pro\u0107i i kojim  redom. Oni koji najbolje poga\u0111aju, dobijaju po\u010dasti i bivaju uva\u017eavani  od ostalih. Platon nas upore\u0111uje sa okovanim ljudima, koji posmatraju\u0107i  senke misle da vide realne stvari. Dalje treba da zamislimo, ka\u017ee  Platon, \u0161ta bi se desilo ako bi jednog od njih oslobodili i primorali da  ustane, da se okrene i po\u0111e prema svetlosti. Sun\u010deva svetlost zadavala  bi mu mnogo muka, jer je naviknut samo na mrak, i on ne bi uspevao da  jasno vidi stvari. Kada bi se privikao na svetlost, video bi \u0161ta se  zaista de\u0161avalo iza zida u pe\u0107ini i postao svestan zablude u kojoj se do  tada nalazio. \u017divot u pe\u0107ini predstavlja na\u0161 \u017eivot i spoznavanje na  osnovu sveta \u010dulnih stvari, na\u0161u zarobljenost materijalnim i telesnim; a  izlazak iz pe\u0107ine uzdizanje du\u0161e u svet ideja, koje se posti\u017ee  razumskim i umnim saznanjem. <\/p>\n\n\n\n<p>Mit o pe\u0107ini Platon zavr\u0161ava tako \u0161to  postavlja pitanje \u0161ta bi se dogodilo sa tim \u010dovekom koji je uspeo da  iza\u0111e iz pe\u0107ine i posmatra sunce, ako bi se vratio u pe\u0107inu i poku\u0161ao da  objasni ostalim ljudima koji su okovani \u0161ta se zapravo doga\u0111a i \u0161ta je  prava istina. Ostali bi smatrali da je on poludeo i da je prava istina  ono \u0161to se de\u0161ava na zidu pe\u0107ine, a ako bi ovaj poku\u0161ao da ih oslobodi i  povede izvan pe\u0107ine, oni bi ga i ubili, ka\u017ee Platon, aludiraju\u0107i na  sudbinu Sokrata koga su Atinjani osudili na smrt.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U sedmoj knjizi Dr&#382;ave, u dijalogu izme&#273;u Sokrata i Glaukona, Platon kroz usta svog u&#269;itelja Sokrata prikazuje mnoga od svojih u&#269;enja u arhetipskoj pri&#269;i o pe&#263;ini: Poziva nas da zamislimo pe&#263;inu. U njoj se od detinjstva nalaze ljudi okovanih vratova, okrenuti prema unutra&scaron;njem zidu pe&#263;ine. Zbog okova oni ne mogu da vide nikog pored sebe niti izlaz iz pe&#263;ine koji se nalazi iza njihovih le&#273;a. Jedini izvor svetlosti u pe&#263;ini je vatra. Izme&#273;u ljudi i vatre postoji zid, paravan iza koga se nalaze drugi ljudi koji pronose razne naprave, kipove ljudi i &#382;ivotinja od kamena i drveta. Ovi koji su okovani i gledaju u zid, na njemu, zbog vatre, vide svoje senke i senke onoga &scaron;to se de&scaron;ava iza njih. Dok se &scaron;etaju, neki ljudi iza paravana me&#273;usobno razgovaraju, a drugi &#263;ute. Glasovi se odbijaju o zid pe&#263;ine na kome igraju senke, tako da se okovanima &#269;ini kako su senke stvarne i kako one govore. Kako nemaju drugog posla zabavljaju se razgovaraju&#263;i o senkama, poga&#273;aju&#263;i koje &#263;e senke ponovo pro&#263;i i kojim redom. Oni koji najbolje poga&#273;aju, dobijaju po&#269;asti i bivaju uva&#382;avani od ostalih. Platon nas upore&#273;uje sa okovanim ljudima, koji posmatraju&#263;i senke misle da vide realne stvari. Dalje treba da zamislimo, ka&#382;e Platon, &scaron;ta bi se desilo ako bi jednog od njih oslobodili i primorali da ustane, da se okrene i po&#273;e prema svetlosti. Sun&#269;eva svetlost zadavala bi mu mnogo muka, jer je naviknut samo na mrak, i on ne bi uspevao da jasno vidi stvari. Kada bi se privikao na svetlost, video bi &scaron;ta se zaista de&scaron;avalo iza zida u pe&#263;ini i postao svestan zablude u kojoj se do tada nalazio. &#381;ivot u pe&#263;ini predstavlja na&scaron; &#382;ivot i spoznavanje na osnovu sveta &#269;ulnih stvari, na&scaron;u zarobljenost materijalnim i telesnim; a izlazak iz pe&#263;ine uzdizanje du&scaron;e u svet ideja, koje se posti&#382;e razumskim i umnim saznanjem. Mit o pe&#263;ini Platon zavr&scaron;ava tako &scaron;to postavlja pitanje &scaron;ta bi se dogodilo sa tim &#269;ovekom koji je uspeo da iza&#273;e iz pe&#263;ine i posmatra sunce, ako bi se vratio u pe&#263;inu i poku&scaron;ao da objasni ostalim ljudima koji su okovani &scaron;ta se zapravo doga&#273;a i &scaron;ta je prava istina. Ostali bi smatrali da je on poludeo i da je prava istina ono &scaron;to se de&scaron;ava na zidu pe&#263;ine, a ako bi ovaj poku&scaron;ao da ih oslobodi i povede izvan pe&#263;ine, oni bi ga i ubili, ka&#382;e Platon, aludiraju&#263;i na sudbinu Sokrata koga su Atinjani osudili na smrt.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":22,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[247,297],"tags":[19,20,18],"class_list":["post-21","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filozofija","category-o-knjigama","tag-filozofija","tag-grcka","tag-platon"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5015,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21\/revisions\/5015"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}