{"id":2513,"date":"2020-03-30T16:30:16","date_gmt":"2020-03-30T14:30:16","guid":{"rendered":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/?p=2513"},"modified":"2020-04-12T03:44:52","modified_gmt":"2020-04-12T01:44:52","slug":"malleus-maleficarum-vesticji-cekic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/malleus-maleficarum-vesticji-cekic\/2020\/","title":{"rendered":"Malleus Maleficarum (Ve\u0161ti\u010dji \u010deki\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"font-size:17px\">Malleus Malifecarum je zloglasna knjiga iz 15. veka koju je napisalo Heinrich Kramer (pod latinizovanim imenom <em>Henricus Institoris<\/em>), zloglasni inkvizitor Katoli\u010dke crkve. Napisana je godine 1486., a objavljena prvi put u nema\u010dkom gradu <em>Speyer<\/em> <em>(Speier)<\/em> godine 1487. Od prvog izdanja iz 1487. pa do izdanja iz 1669. iza\u0161lo je oko 36 izdanja ove knjige. Opisana je kao zbir znanja o demonologiji u petnaestom veku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"font-size:17px\">Na osnovu podataka koje sam prona\u0161ao na internetu, o ovoj knjizi saznao sam slede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"font-size:17px\">&#8220;Ve\u0161ti\u010dji \u010deki\u0107&#8221; se na osnovu tekstova iz Starog i Novog zaveta bavi opravdavanjem inkvizicije i lova na ve\u0161tice, kao i pobijanjem argumenata da ne postoje vrad\u017ebine i diskreditovanjem onih koji su bili skepti\u010dni ili nisu verovali u postojanje ve\u0161tica i vrad\u017ebina. Sama knjiga je autenti\u010dni simbol jednog mra\u010dnog doba ljudske istorije poznatok kao <em>&#8220;doba inkvizicije&#8221;<\/em>. Pojedini istori\u010dari smatraju da je <em>Malleus Maleficarum<\/em> bio jedan od nekoliko glavnih faktora koji su doprineli izbijanju \u201eve\u0161ti\u010djeg ludila\u201c. Drugi savremeni istori\u010dari smatraju da knjiga ipak nije bila toliko uticajna. Neki ovu knjigu sme\u0161taju u TOP10 knjiga koje su &#8220;zavile svet u crno&#8221;. Na kraju knjige nalaze se ilustracije na kojima su prikazani razli\u010diti na\u010dini mu\u010denja ljudi. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"font-size:17px\">Ina\u010de, probao sam putem Google translate da prevedem naslov <em>Malleus Malifecarum<\/em> na razli\u010dite jezike. Interesantan je prevod na engleski jezik, a to je <em>Wishbone<\/em>, ili na srpskom <em>Jadac<\/em>. <em>Jadac<\/em> je naziv za vilju\u0161kastu kost kod ptica i nekih izumrlih dinosaurusa, u na\u0161em narodu poznatija kao kost za &#8220;ispunjavanje \u017eelja&#8221;. Kost se koristi tako da dve osobe uzmu kost za jednu, odnosno drugu stranu, zamisle \u017eelju i povuku kost prema sebi. Kada kost pukne, osobi koja dobije ve\u0107i deo kosti ispuni\u0107e se \u017eelja. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"font-size:17px\"><em>Zaklju\u010dak:<\/em> Na\u0161ao sam PDF verziju ove knjige sa prevodom na hrvatski. Bacio sam pogled na par strana, \u010dini se interesantno i nesvakida\u0161nje \u0161tivo, ali nisam osetio potrebu za daljim \u010ditanjem pa sam zatvorio pdf dokument. Skoro uvek verujem svom unutra\u0161njem ose\u0107aju koji mi je govorio da zapravo ne \u017eelim da \u010ditam ovu knjigu. Setio sam se potom i re\u010di Nikodima Agiorita u delu <a href=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/o-ocuvanju-uma-nevidljiva-borba-od-nikodima-agiorita\/2020\/\">&#8220;Nevidljiva borba<\/a>&#8220;, gde on ka\u017ee: <em>kao \u0161to je neophodno \u010duvati um od neznanja, tako je potrebno \u010duvati ga i od mnogog praznog znanja<\/em>. Za\u0161to ne bih poslu\u0161ao sebe? Tako je i bilo. Ova knjiga ni na koji na\u010din ne mo\u017ee da obogati moje znanje, niti mene kao osobu, ve\u0107 samo mo\u017ee da me optereti negativnim, mra\u010dnim i nepotrebnim informacijama. Birajte \u0161ta \u010ditate, isto kao \u0161to birate \u0161ta jedete. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"font-size:17px\"><em>Prilog:<\/em> U nastavku pogledajte video (eng): <em>Kad su babice smatrane ve\u0161ticama<\/em> (When Midwives Were Considered Witches) u kome se obja\u0161njava veza izme\u0111u babica i ve\u0161tica, kako je to opisano u zloglasnom i kontroverznom vodi\u010du za lov na ve\u0161tice iz 15. veka, nazvanom <em>Malleus Maleficarum<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<video class=\"wp-video-shortcode\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/youtube\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=LN_F9m1Td3s\" \/><\/video>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Malleus Malifecarum je zloglasna knjiga iz 15. veka koju je napisalo Heinrich Kramer (pod latinizovanim imenom Henricus Institoris), zloglasni inkvizitor Katoli&#269;ke crkve. Napisana je godine 1486., a objavljena prvi put u nema&#269;kom gradu Speyer (Speier) godine 1487. Od prvog izdanja iz 1487. pa do izdanja iz 1669. iza&scaron;lo je oko 36 izdanja ove knjige. Opisana je kao zbir znanja o demonologiji u petnaestom veku. Na osnovu podataka koje sam prona&scaron;ao na internetu, o ovoj knjizi saznao sam slede&#263;e: &ldquo;Ve&scaron;ti&#269;ji &#269;eki&#263;&rdquo; se na osnovu tekstova iz Starog i Novog zaveta bavi opravdavanjem inkvizicije i lova na ve&scaron;tice, kao i pobijanjem argumenata da ne postoje vrad&#382;bine i diskreditovanjem onih koji su bili skepti&#269;ni ili nisu verovali u postojanje ve&scaron;tica i vrad&#382;bina. Sama knjiga je autenti&#269;ni simbol jednog mra&#269;nog doba ljudske istorije poznatok kao &ldquo;doba inkvizicije&rdquo;. Pojedini istori&#269;ari smatraju da je Malleus Maleficarum bio jedan od nekoliko glavnih faktora koji su doprineli izbijanju &bdquo;ve&scaron;ti&#269;jeg ludila&ldquo;. Drugi savremeni istori&#269;ari smatraju da knjiga ipak nije bila toliko uticajna. Neki ovu knjigu sme&scaron;taju u TOP10 knjiga koje su &ldquo;zavile svet u crno&rdquo;. Na kraju knjige nalaze se ilustracije na kojima su prikazani razli&#269;iti na&#269;ini mu&#269;enja ljudi. Ina&#269;e, probao sam putem Google translate da prevedem naslov Malleus Malifecarum na razli&#269;ite jezike. Interesantan je prevod na engleski jezik, a to je Wishbone, ili na srpskom Jadac. Jadac je naziv za vilju&scaron;kastu kost kod ptica i nekih izumrlih dinosaurusa, u na&scaron;em narodu poznatija kao kost za &ldquo;ispunjavanje &#382;elja&rdquo;. Kost se koristi tako da dve osobe uzmu kost za jednu, odnosno drugu stranu, zamisle &#382;elju i povuku kost prema sebi. Kada kost pukne, osobi koja dobije ve&#263;i deo kosti ispuni&#263;e se &#382;elja. Zaklju&#269;ak: Na&scaron;ao sam PDF verziju ove knjige sa prevodom na hrvatski. Bacio sam pogled na par strana, &#269;ini se interesantno i nesvakida&scaron;nje &scaron;tivo, ali nisam osetio potrebu za daljim &#269;itanjem pa sam zatvorio pdf dokument. Skoro uvek verujem svom unutra&scaron;njem ose&#263;aju koji mi je govorio da zapravo ne &#382;elim da &#269;itam ovu knjigu. Setio sam se potom i re&#269;i Nikodima Agiorita u delu &ldquo;Nevidljiva borba&ldquo;, gde on ka&#382;e: kao &scaron;to je neophodno &#269;uvati um od neznanja, tako je potrebno &#269;uvati ga i od mnogog praznog znanja. Za&scaron;to ne bih poslu&scaron;ao sebe? Tako je i bilo. Ova knjiga ni na koji na&#269;in ne mo&#382;e da obogati moje znanje, niti mene kao osobu, ve&#263; samo mo&#382;e da me optereti negativnim, mra&#269;nim i nepotrebnim informacijama. Birajte &scaron;ta &#269;itate, isto kao &scaron;to birate &scaron;ta jedete. Prilog: U nastavku pogledajte video (eng): Kad su babice smatrane ve&scaron;ticama (When Midwives Were Considered Witches) u kome se obja&scaron;njava veza izme&#273;u babica i ve&scaron;tica, kako je to opisano u zloglasnom i kontroverznom vodi&#269;u za lov na ve&scaron;tice iz 15. veka, nazvanom Malleus Maleficarum.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2804,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[143],"tags":[404,405,402,403],"class_list":["post-2513","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-o-starim-knjigama","tag-knjige-o-inkviziciji","tag-knjige-o-lovu-na-vestice","tag-knjige-o-vesticama","tag-koje-knjige-ne-treba-citati"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2513","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2513"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2513\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}