{"id":3878,"date":"2021-10-27T17:35:56","date_gmt":"2021-10-27T15:35:56","guid":{"rendered":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/?p=3878"},"modified":"2022-03-24T17:11:20","modified_gmt":"2022-03-24T16:11:20","slug":"covek-koji-je-predvidao-zemljotrese","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/covek-koji-je-predvidao-zemljotrese\/2021\/","title":{"rendered":"\u010covek koji je predvi\u0111ao zemljotrese"},"content":{"rendered":"\n<h6 class=\"wp-block-heading\"><em><strong>11. maj 2011 i zemljotres koji \u0107e promeniti izgled Rima?<\/strong> Vest se na internetu pojavila 2009. ali to nije bio prvi put da se o tome pi\u0161e. Predvi\u0111anje je prona\u0111eno me\u0111u rukopisima Rafaela Bendandija (Raffaele Bendandi) italijanskog astronoma i seizmologa ro\u0111enog 1893. i umrlog 1979. godine. Predvi\u0111anje je potpuno neosnovano ka\u017eu novine i televizija, i odbijaju da se dalje bave tom temom.<\/em><\/h6>\n\n\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\"><em><strong>13. Januar 1915, 7:48 ujutru<\/strong>. Zemljotres u oblasti Marsica, pokrajina Abruzzo, 120.000 stanovnika i 30.000 mrtvih. Zemlja drhti u lokalnom gradi\u0107u Avezzano. Jedanaesti stepen Merkalijeve skale. U Avezzanu je od jedanaest hiljada stanovnika pre\u017eivelo samo 3000 nakon zemljotresa.<\/em><\/h6>\n\n\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\"><em><strong>6. maj 1976, 09:06 uve\u010de.<\/strong> Zemljotres ja\u010dine 6,5 potresa utrobu Friulija. Skoro hiljadu mrtvih i 45.000 bez krova nad glavom. <\/em><\/h6>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u0160ta povezuje ove zemljotrese? <\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p>Zajedni\u010dko im je to \u0161to ih je neko predvideo. Predvideo je zonu i vreme udara. Taj neko je upravo Bendandi Rafael, samouki astronom i seizmolog, \u201curadi sam\u201d nau\u010dnik. Nema diplome, nema nau\u010dnih radova, samo velika strast udru\u017eena sa njegovom prirodnom genijalno\u0161\u0107u. On je \u201d\u010dovek koji predvi\u0111a zemljotrese\u201d kako ga je nazvao<em> Corriere della Sera<\/em> dan posle zemljotresa u regionu Marche od 2. januara 1924. Rafael ga je o\u010dekivao. Kao \u0161to je o\u010dekivao onaj iz 1915., ukazuju\u0107i veoma precizno na datum i mesto, i kao \u0161to je predvideo ono \u0161to\u00a0 se desilo u Friuliju 1976. Godine 1976. Bendandi nije znao da \u0107e za samo tri godine umreti. On je bio samo \u201c\u010dovek koji predvi\u0111a zemljotrese\u201d. Ali, niko mu ne veruje jer on nije \u201cpravi nau\u010dnik\u201d, smatrali su ga ludakom dok je iznosio svoje \u010dudne teorije o novim planetama, kosmi\u010dkim trenucima i drugo. Rafael Bendandi je okon\u010dao svoj \u017eivot u misterioznim okolnostima 3. novembra 1979. godine.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong>Samouki genije<\/strong><\/h5>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"alignleft size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/bendandi_xxx.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3881\" width=\"182\" height=\"187\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Ro\u0111en u Faenci 17. oktobra 1893., Bendandi je poticao iz skromne porodice koja je \u017eivela u\u00a0 naselju zvanom Filanda Vecchia. Kako prenosi sajt <em>abruzzo24ore.tv<\/em>, Rafael je poha\u0111ao osnovnu \u0161kolu, kurs za tehni\u010dko crtanje i za kurs za \u010dasovni\u010dara. Ali, ve\u0107 kao desetogodi\u0161njak bio je fasciniran astronomijom i geofizikom, toliko da je sam napravio\u00a0 svoj\u00a0teleskop i nekoliko \u017eiroskopa. <\/p>\n\n\n\n<p>Zara\u0111ivao je za \u017eivot rade\u0107i kao umetni\u010dki drvodelja. Nakon u\u017easnog zemljotresa u Mesini 28. decembra 1908., zainteresovao se za\u00a0 zemljotrese poku\u0161avaju\u0107i da ih predvidi. Zatim je upisao umetni\u010dku \u0161kolu, da bi postao majstor za proizvodnju verskih statua i lustera. Tokom Prvog svetskog rata odmah se prijavio kao mehani\u010dar u jednoj eskadrili hidroaviona.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong>Predvi\u0111anje za 1924<\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p>Kao samouki istra\u017eiva\u010d 1920. razvija svoju teoriju o zemljotresima. Teorija Bendandi je ro\u0111ena u \u0161etnji du\u017e obale, tokom koje je dobio ideju da kora Zemlje, isto kao i mora, trpi posledice uticaja Meseca. Slede\u0107ih godina, razvijao je svoju teoriju u nekoj vrsti mini laboratorije koju je preselio u jednu duboku pe\u0107inu u Apeninima. Povodom zemljotresa od 13. januara 1915., on se setio da je 27. oktobra prethodne godine ostavio bele\u0161ku u kojoj je zapisao da o\u010dekuje da se to desi. U to vreme Bendandi je imao samo 22 godine. Kasnije, 23. novembra 1923 odlazi kod javnog bele\u017enika u Faenci, odlu\u010div\u0161i da tako i zvani\u010dno zabele\u017ei \u201cproro\u010danstvo\u201d da \u0107e se 2. januara 1924 dogoditi zemljotres u regionu Marche.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong>Inovativni seizmografi<\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p>Bendandi je u vezi zemljotresa u oblasti Marche pogre\u0161io za samo dva dana. Me\u0111utim, <em>Corriere della Sera<\/em> mu ipak posve\u0107uje naslovnu stranu, nazivaju\u0107i ga \u201cOnaj koji predvi\u0111a zemljotrese\u201d. Od tog trenutka po\u010dinje njegova svetska slava. U svojim istra\u017eivanjima se tako\u0111e bavio astronomijom, geofizikom, magnetikom, kosmi\u010dkim i atmosferskim istra\u017eivanjima i drugim. Bendandi je tako\u0111e izumeo inovativni model seizmografa, koji se prodavao \u0161irom sveta. 1927., Benito Musolini ga je prvo imenovao <em>Vitezom Reda italijanske krune<\/em>, ali mu je potom zabranio da dalje objavljuje prognoze o zemljotresima u Italiji, i zapretio da \u0107e ga u suprotnom poslati u izgnanstvo. Ali, Rafael je kriju\u0107i se nastavio sa svojim istra\u017eivanjima, objavljuju\u0107i svoj \u010dlanke u onda\u0161njim ameri\u010dkim dnevnim novinama.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/2011-05-07_000659.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3888\" width=\"767\" height=\"529\"\/><figcaption><em>Zemljotres u pokrajini Abruzzo 1915. godine<\/em><\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ciklus od 11 godina<\/strong>. Osnovni princip Univerzuma<\/h5>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"alignleft size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/2011-05-07_015434.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3890\" width=\"217\" height=\"307\" srcset=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/2011-05-07_015434.jpg 386w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/2011-05-07_015434-212x300.jpg 212w\" sizes=\"auto, (max-width: 217px) 100vw, 217px\" \/><figcaption><em>Osnovni princip Univerzuma<\/em><\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>1931. Bendandi je Papskoj Akademiji nauka dostavio svoje nalaze o 11-godi\u0161njem ciklusu Sunca, a zatim ih i objavio o svom tro\u0161ku, pod nazivom <em>\u201cOsnovni princip Univerzuma\u201d (Un principio fondamentale dell\u2019Universo, Faenza, Osservatorio Bendandi, 1931)<\/em>. Godine 1959, Bendandi tvrdi da je otkrio novu planetu u Sun\u010devom sistemu izme\u0111u Merkura i Sunca, daju\u0107i joj ime svog rodnog grada, Faenca. <\/p>\n\n\n\n<p>Tek kasnije, 1972. ameri\u010dki astronom Wood i 1976. engleski istra\u017eiva\u010d Smith su nastavili Bendandijeva istra\u017eivanja. Tako\u0111e i zemljotresu u Friuliju 1976. godine prethodilo je Rafaelovo upozorenje, ali ga na nesre\u0107u mnogih postradalih, niko nije \u010duo i uzeo za ozbiljno. Bendandi je prona\u0111en mrtav pod nerazja\u0161njenim okolnostima, 3. novembra 1979. u svojoj ku\u0107i-opservatoriji u ulici Via Manara broj 17. u Faenci.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong>11. maj 2011. godine<\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p>Paola Lagorio je predsednik dru\u0161tva \u201c<strong><a href=\"http:\/\/web.archive.org\/web\/20110605092033\/http:\/\/osservatoriobendandi.xoom.it\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Bendandiana<\/a><\/strong>\u201c, koje poseduje sve rukopise Rafaela Bendandija. Neki od dokumenata sa njegovim prognozama za 2011. su prvo bili&nbsp; ba\u010deni u vatru a zatim su sa\u010duvani. U tim radovima se nalaze brojevi i prora\u010duni koji nagove\u0161tavaju da&nbsp; \u0107e u maju 2011. Rim pogoditi razorni zemljotres. Paola Lagorio je tim povodom izjavila za Voyager: \u201c<em>U dokumenatima koji se odnose na 2011 nije bilo referentne ta\u010dke ili odre\u0111enog datuma, kao \u0161to su oni koji se nalaze na Internetu. Vesti o navodnom zemljotresu zakazanom za 11. maj 2011. u Rimu su potpuno bez osnova \u2026 Bendandi u svakom slu\u010daju nije mogao dati tako dugoro\u010dne prognoze \u2026.&nbsp; Sada, neka se svi smire i ne pri\u010daju vi\u0161e o tome.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\"><em>6. aprila 2009. godine zemljotres ja\u010dine 6.3 stepena pogodio je pokrajinu Abruzzo. Tri godine kasnije, 2012. Italiju su pogodila \u010detiri zemljotresa ja\u010dine od 5.2 do 5.86 stepena. Od tada pa do decembra 2020. godine Italija se tresla jo\u0161 15 puta, ja\u010dinom od 4 do 6.5 stepena po Rihteru.<\/em><\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>3. Januar 1915, 7:48 ujutru. Zemljotres u oblasti Marsica, pokrajina Abruzzo, 120.000 stanovnika i 30.000 mrtvih. 6. maj 1976, 09:06 uve\u010de. Zemljotres ja\u010dine 6,5 potresa utrobu Friulija. Skoro hiljadu mrtvih i 45.000 bez krova nad glavom. \u0160ta povezuje ove zemljotrese?Zajedni\u010dko im je to \u0161to ih je neko predvideo. Predvideo je zonu i vreme udara. Taj neko je upravo Bendandi Rafael, samouki astronom i seizmolog, \u201curadi sam\u201d nau\u010dnik. Nema diplome, nema nau\u010dnih radova, samo velika strast udru\u017eena sa njegovom prirodnom genijalno\u0161\u0107u. On je \u201d\u010dovek koji predvi\u0111a zemljotrese\u201d kako ga je nazvao Corriere della Sera dan posle zemljotresa u regionu Marche od 2. januara 1924. Rafael ga je o\u010dekivao. Kao \u0161to je o\u010dekivao&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3879,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7,9],"tags":[48,686],"class_list":["post-3878","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istorija","category-vesti","tag-italija","tag-zemljotresi-u-italiji"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3878","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3878"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3878\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5016,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3878\/revisions\/5016"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3879"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3878"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3878"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3878"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}