{"id":4346,"date":"2021-10-09T20:52:24","date_gmt":"2021-10-09T18:52:24","guid":{"rendered":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/?p=4346"},"modified":"2021-10-09T20:55:09","modified_gmt":"2021-10-09T18:55:09","slug":"jelisije-andric-i-njegova-pesma-o-vidu-ostrvu-mrtvih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/jelisije-andric-i-njegova-pesma-o-vidu-ostrvu-mrtvih\/2021\/","title":{"rendered":"Jelisije Andri\u0107 i njegova pesma o Vidu, ostrvu mrtvih"},"content":{"rendered":"\n<h6 class=\"wp-block-heading\">Ljubazno\u0161\u0107u mog prijatelja Vitka Jeli\u0107a dobio sam jednu vrlo retku i meni nepoznatu knjigu, od malo poznatog autora. Ko je bio Jelisije Andri\u0107 i kakve je pesme pisao?<\/h6>\n\n\n\n<p class=\"has-drop-cap wp-block-paragraph\">Jelisije Andri\u0107 ro\u0111en je u<strong> <\/strong>U\u017eicu 1894. godine. Bio je knji\u017eevnik, teolog i humanitarac, jedan od 28 bogoslova koji su nastavili \u0161kolovanje u Engleskoj, posle Prvog svetskog rata, uz podr\u0161ku Nikolaja Velimirovi\u0107a. U\u010dio je Bogosloviju u Beogradu, a zatim je u Oksfordu studirao teologiju i knji\u017eevnost (1916\u201319). Studije je zapo\u010deo na teolo\u0161kom koled\u017eu \u201eRipon&#8221; u Kadesdonu blizu Oksforda, zatim je upisao postdiplomske studije na Bogoslovskom fakultetu Oksfordsog univerziteta, poput <strong>Ave Justina Popovi\u0107a<\/strong>, koji \u0107e kasnije postati njegov kum.<br><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pre\u0161ao je sa vojskom Albaniju 1915\/16, vode\u0107i povremeno o tome dnevnik \u0161tampan pod naslovom \u201eKad su vojske prolazile&#8221;. Dok je bio na Krfu, u tamo\u0161njim <em>Srpskim novinama<\/em> je, pored njegovih \u010dlanaka, objavljen i niz njegovih rodoljubivih pesama (jedna je od njih i izlo\u017eena kao stalni eksponat Srpskog muzeja na tome ostrvu). Za kratko vreme, pored dnevnika o prelasku preko Albanije, kao i pomenute knjige pesama, stigao je da napi\u0161e i vi\u0161e desetina eseja na eti\u010dke, duhovne i knji\u017eevne teme, objavljenih u crkvenim glasilima. <\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Untitled-3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4352\" width=\"167\" height=\"225\" srcset=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Untitled-3.jpg 375w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Untitled-3-223x300.jpg 223w\" sizes=\"auto, (max-width: 167px) 100vw, 167px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jelisije Andri\u0107 je u Oksfordu, na engleskom jeziku napisao delo <em>\u201eIstorija srpske crkve, od zasnivanja samostalnosti do pada Patrijar\u0161ije (1219-1463)&#8221;<\/em>. Ova studija nije bila objavljena tokom njegovog \u017eivota, ve\u0107 dosta kasnije (<a href=\"https:\/\/www.prometej.rs\/prodavnica\/istorija\/istorija-srpske-crkve-od-zasnivanja-njene-samostalnosti-pada-patrijarsije-1219-1463\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Prometej, Novi Sad 2020<\/a>)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U \u010ca\u010dku je objavio zbirku ljubavnih, religioznih i rodoljubivih pesama pod naslovom <strong>\u201e<a href=\"https:\/\/www.antikvarne-knjige.com\/knjige\/detail-item_id-31665\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Knjiga stihova<\/a>\u201d<\/strong>. Iza\u0161la je 1922. godine u izdanju &#8220;\u0160tamparije Stevana Mati\u0107a&#8221;. Na predlistu se nalazi \u0161tampana posveta autora: &#8220;Posve\u0107eno otad\u017ebini, mojoj majci i majci moje dece&#8221;. Prva pesma u knjizi nosi naslov &#8220;Mojoj ljubavi&#8221;. U zbirci je publikovana i njegova pesma &#8220;Vido, ostrvo mrtvih&#8221;, koju je napisao 1916. godine. Celu pesmu mo\u017eete pro\u010ditati ni\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Preminuo je 1925. godine od tuberkuloze, u 31. godini \u017eivota, u Smederevskoj Palanci. Otac je srpskog pisca, dramaturga i publiciste <strong>Dragoslava Andri\u0107a<\/strong> (1923-2005)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\">VIDO \u201eOstrvo mrtvih\u201c<\/h6>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Silazimo s la\u0111e. Dan sun\u010dan i vreo,<br>I prozirno more nepokretno sniva<br>Svaki od nas \u017eudno odmora bi hteo,<br>Niko od nas \u017eelju za mirom ne skriva,<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Al gle! Pored usko use\u010dena puta<br>Ovde-onde senke sustalih junaka<br>Zgr\u010dena im tela, krv im zamrznuta,<br>I umrla mu\u0161kost moravskih seljaka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zadnji plamen njinih o\u010diju jo\u0161 moli<br>Za jo\u0161 jednim danom uga\u0161ene sile,<br>Dok se gr\u010de udi kaljavi i goli,<br>I mi\u0161i\u0107i stenju i skupljaju \u017eile.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To su borci na\u0161i, \u017ertve na\u0161eg roda,<br>Branioci zemlje i njenoga prava;<br>To je otkup koji zahteva sloboda<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za svetlost sa kojom ima zora plava<br>Da ozari njina osve\u0107ena \u010dela<br>odgna no\u0107 ropstva sa rodnog im sela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I besno \u0161iba vetar. Na nebu nigde zvezda.<br>Oblaci gmi\u017eu crni i bleska munje zrak;<br>Promrzli cvile pti\u0107i iz svojih palih gnezda,<br>I kroz no\u0107 krik se sovin ko jeziv \u010duje znak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kroz celu burnu no\u0107 se ravle\u017ee vapaj: mati!<br>A vetar besno \u0161iba, u beskraj goni pla\u010d :<br>S fijukom mrtve du\u0161e u ve\u010dni pokoj prati,<br>A smrt za nove \u017ertve sa mr\u017enjom o\u0161tri ma\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O deco zemlje svete, zar udes zlobni smede<br>Sa visa slave da nas rine il mo\u017eda zbog<br>Grehova nekih te\u0161kih kazniti sve nas htede<br>Ovako stra\u0161no Bog?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tu\u017ean ide sprovod dok vetrovi gone<br>Oblake po vla\u017enom i smra\u010denom svodu;<br>I dok u no\u0107 jauk umiru\u0107ih tone<br>Tu\u017ean ide sprovod krov blato i vodu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dug red nemih ljudi kroz no\u0107 crnu gaze<br>Uskim putem, te\u0161ko naziru kroz tamu<br>I niz strmu stranu hu\u010dnom moru slaze<br>I dolaze najzad na obalu samu. |<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mir. Ne pla\u010de niko. Ni zvona ne zvone<br>Nit se \u010duje pesma tu\u017enoga opela\u2026<br>Daleko od svojih i od zemlje one<br>Za koju su dali svoje krvi vrela,<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na dno mora junak za junakom tone\u2026<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kompletnu pesmu &#8220;Vido&#8221; mo\u017eete pro\u010ditati ili snimiti u PDF fajlu ispod<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<div data-wp-interactive=\"core\/file\" class=\"wp-block-file\"><object data-wp-bind--hidden=\"!state.hasPdfPreview\" hidden class=\"wp-block-file__embed\" data=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/j-andric-vido-pesma-1916.pdf\" type=\"application\/pdf\" style=\"width:100%;height:600px\" aria-label=\"Embed of Embed of Vido &quot;Ostrvo mrtvih&quot;..\"><\/object><a href=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/j-andric-vido-pesma-1916.pdf\">Vido &#8220;Ostrvo mrtvih&#8221;<\/a><a href=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/j-andric-vido-pesma-1916.pdf\" class=\"wp-block-file__button\" download>Download<\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljubazno&scaron;&#263;u mog prijatelja Vitka Jeli&#263;a dobio sam jednu vrlo retku i meni nepoznatu knjigu, od malo poznatog autora. Ko je bio Jelisije Andri&#263; i kakve je pesme pisao? Jelisije Andri&#263; ro&#273;en je u U&#382;icu 1894. godine. Bio je knji&#382;evnik, teolog i humanitarac, jedan od 28 bogoslova koji su nastavili &scaron;kolovanje u Engleskoj, posle Prvog svetskog rata, uz podr&scaron;ku Nikolaja Velimirovi&#263;a. U&#269;io je Bogosloviju u Beogradu, a zatim je u Oksfordu studirao teologiju i knji&#382;evnost (1916&ndash;19). Studije je zapo&#269;eo na teolo&scaron;kom koled&#382;u &bdquo;Ripon&rdquo; u Kadesdonu blizu Oksforda, zatim je upisao postdiplomske studije na Bogoslovskom fakultetu Oksfordsog univerziteta, poput Ave Justina Popovi&#263;a, koji &#263;e kasnije postati njegov kum. Pre&scaron;ao je sa vojskom Albaniju 1915\/16, vode&#263;i povremeno o tome dnevnik &scaron;tampan pod naslovom &bdquo;Kad su vojske prolazile&rdquo;. Dok je bio na Krfu, u tamo&scaron;njim Srpskim novinama je, pored njegovih &#269;lanaka, objavljen i niz njegovih rodoljubivih pesama (jedna je od njih i izlo&#382;ena kao stalni eksponat Srpskog muzeja na tome ostrvu). Za kratko vreme, pored dnevnika o prelasku preko Albanije, kao i pomenute knjige pesama, stigao je da napi&scaron;e i vi&scaron;e desetina eseja na eti&#269;ke, duhovne i knji&#382;evne teme, objavljenih u crkvenim glasilima. Jelisije Andri&#263; je u Oksfordu, na engleskom jeziku napisao delo &bdquo;Istorija srpske crkve, od zasnivanja samostalnosti do pada Patrijar&scaron;ije (1219-1463)&rdquo;. Ova studija nije bila objavljena tokom njegovog &#382;ivota, ve&#263; dosta kasnije (Prometej, Novi Sad 2020) U &#268;a&#269;ku je objavio zbirku ljubavnih, religioznih i rodoljubivih pesama pod naslovom &bdquo;Knjiga stihova&rdquo;. Iza&scaron;la je 1922. godine u izdanju &ldquo;&Scaron;tamparije Stevana Mati&#263;a&rdquo;. Na predlistu se nalazi &scaron;tampana posveta autora: &ldquo;Posve&#263;eno otad&#382;bini, mojoj majci i majci moje dece&rdquo;. Prva pesma u knjizi nosi naslov &ldquo;Mojoj ljubavi&rdquo;. U zbirci je publikovana i njegova pesma &ldquo;Vido, ostrvo mrtvih&rdquo;, koju je napisao 1916. godine. Celu pesmu mo&#382;ete pro&#269;itati ni&#382;e. Preminuo je 1925. godine od tuberkuloze, u 31. godini &#382;ivota, u Smederevskoj Palanci. Otac je srpskog pisca, dramaturga i publiciste Dragoslava Andri&#263;a (1923-2005) VIDO &bdquo;Ostrvo mrtvih&ldquo; Silazimo s la&#273;e. Dan sun&#269;an i vreo,I prozirno more nepokretno snivaSvaki od nas &#382;udno odmora bi hteo,Niko od nas &#382;elju za mirom ne skriva, Al gle! Pored usko use&#269;ena putaOvde-onde senke sustalih junakaZgr&#269;ena im tela, krv im zamrznuta,I umrla mu&scaron;kost moravskih seljaka. Zadnji plamen njinih o&#269;iju jo&scaron; moliZa jo&scaron; jednim danom uga&scaron;ene sile,Dok se gr&#269;e udi kaljavi i goli,I mi&scaron;i&#263;i stenju i skupljaju &#382;ile. To su borci na&scaron;i, &#382;rtve na&scaron;eg roda,Branioci zemlje i njenoga prava;To je otkup koji zahteva sloboda Za svetlost sa kojom ima zora plavaDa ozari njina osve&#263;ena &#269;elaodgna no&#263; ropstva sa rodnog im sela. I besno &scaron;iba vetar. Na nebu nigde zvezda.Oblaci gmi&#382;u crni i bleska munje zrak;Promrzli cvile pti&#263;i iz svojih palih gnezda,I kroz no&#263; krik se sovin ko jeziv &#269;uje znak. Kroz celu burnu no&#263; se ravle&#382;e vapaj: mati!A vetar besno &scaron;iba, u beskraj goni pla&#269; :S fijukom mrtve du&scaron;e u ve&#269;ni pokoj prati,A smrt za nove &#382;rtve sa mr&#382;njom o&scaron;tri ma&#269;. O deco zemlje svete, zar udes zlobni smedeSa visa slave da nas rine il mo&#382;da zbogGrehova nekih te&scaron;kih kazniti sve nas htedeOvako stra&scaron;no Bog? Tu&#382;an ide sprovod dok vetrovi goneOblake po vla&#382;nom i smra&#269;enom svodu;I dok u no&#263; jauk umiru&#263;ih toneTu&#382;an ide sprovod krov blato i vodu. Dug red nemih ljudi kroz no&#263; crnu gazeUskim putem, te&scaron;ko naziru kroz tamuI niz strmu stranu hu&#269;nom moru slazeI dolaze najzad na obalu samu. | Mir. Ne pla&#269;e niko. Ni zvona ne zvoneNit se &#269;uje pesma tu&#382;noga opela&hellip;Daleko od svojih i od zemlje oneZa koju su dali svoje krvi vrela, Na dno mora junak za junakom tone&hellip; Kompletnu pesmu &ldquo;Vido&rdquo; mo&#382;ete pro&#269;itati ili snimiti u PDF fajlu ispod<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4354,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[5,156,24,154,102],"class_list":["post-4346","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjizevnost","tag-knjige","tag-ostrva-krf-i-vido","tag-prvi-svetski-rat","tag-srpska-vojska","tag-stare-knjige"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4346","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4346"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4346\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4346"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4346"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4346"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}