{"id":4617,"date":"2021-11-21T16:37:48","date_gmt":"2021-11-21T15:37:48","guid":{"rendered":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/?p=4617"},"modified":"2024-03-05T19:03:22","modified_gmt":"2024-03-05T18:03:22","slug":"utvrda-beograd-u-kosmografiji-iz-1544","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/utvrda-beograd-u-kosmografiji-iz-1544\/2021\/","title":{"rendered":"Utvrda Beograd u &#8220;Kosmografiji&#8221; iz 1550."},"content":{"rendered":"\n<h6 class=\"wp-block-heading\">Godine <strong>1544.<\/strong> iza\u0161lo je iz \u0161tampe kapitalno delo Sebastian M\u00fcnster-a &#8220;<strong>Cosmographia<\/strong>&#8220;. Minsterova &#8220;Kosmografija&#8221; najraniji je opis sveta na nema\u010dkom jeziku. Ovo delo do\u017eivelo je brojna izdanja na razli\u010ditim jezicima, uklju\u010dujuc\u0301i latinski, francuski, italijanski, engleski i \u010de\u0161ki. Poslednje nema\u010dko izdanje objavljeno je 1628. godine. &#8220;Kosmografija&#8221; je bila jedna od najuspe\u0161nijih i najpopularnijih knjiga XVI veka. Do ovog uspeha do\u0161lo je zbog vrlo zapa\u017eenih drvoreza (ksilografija) kojima je knjiga ilustrovana. Neki od autora drvoreza bili su: Hans Holbein Mla\u0111i, Urs Graf, Hans Rudolph Manuel Deutsch i David Kandel. <\/h6>\n\n\n\n<p style=\"font-size:18px\"><em>Ako ne znate ko je bio Sebastijan Minster, to mo\u017eete pro\u010ditati u nastavku. Me\u0111utim, ako ste ro\u0111eni pre 80-tih, sigurno ga se se\u0107ate sa nov\u010danice od 100 nema\u010dkih maraka.<\/em><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"220\" height=\"282\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/sebastian-munster-slika-56456.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4624\" style=\"width:205px;height:263px\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p><strong>Sebastian M\u00fcnster <\/strong>(20. januar 1488 &#8211; 26. maj 1552), nema\u010dki hebrajista, kartograf i kosmograf, ro\u0111en je u mestu Ingelhajm na Rajni (Mainz), kao sin lokalnog farmera Andreasa Minstera. Pored &#8220;Kosmografije&#8221; iz 1544. godine, objavio je 1537. godine rabinski prevod <em>Jevan\u0111elja po Mateju<\/em> na hebrejskom, zatim <em>Mappa Europae<\/em> (mapu Evrope) 1536. godine. Godine 1540. objavio je latinsko izdanje <em>Ptolomejeve Geografije<\/em> sa ilustracijama. Tako\u0111e treba pomenuti njegova dela: <em>Horologiographia <\/em>(traktat o biranju \u2013 konstruisanju sun\u010danih satova, Bazel, 1531) i <em>Organum Uranicum<\/em> (rasprava o kretanju planeta, 1536). Minster je bio poznat i kao prevodilac hebrejske Biblije (<em>Hebraica Biblia<\/em>). Ovo izdanje objavljeno je 1546. godine u Bazelu, u dva toma. Njegova <em>Rudimenta Mathematica<\/em> objavljena je pet godina kasnije,  1551. godine. Sebastijan Minster preminuo je od kuge, u Bazelu 1552. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi &#8220;Kosmografija&#8221;, u njenom izdanju iz 1550. godine, nalazi se jedan od prvih prikaza grada Beograda, nazvanog &#8220;Griechisch Weissenburg&#8221; ili u latinskom izdanju &#8220;Alba Graeca &#8211; Belgradum&#8221;. Veduta prikazuje tursku opsadu Beograda 1521. godine tokom tre\u0107eg velikog turskog napada na grad pod Sulejmanom Veli\u010danstvenim. Grad je pao pod Turke 28\/29. avgusta 1521. Iako se opisuje opsada grada od strane Turaka, gravire Beograda nema u prva \u010detiri izdanja Kosmografije (1544, 1545, 1546, 1548), ve\u0107 se ona pojavljuje prvi put u izdanju iz 1550. godine, a zatim i u svim slede\u0107im izdanjima. Ovom prilikom se zahvaljujemo gospodinu Borisu Belingaru koji nam je ukazao na ovu \u010dinjenicu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Proteklih godina imali smo u ponudi tri verzije ovog drvoreza, iz tri izdanja &#8220;Kosmografije&#8221;. To su:<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Izdanje na nema\u010dkom jeziku objavljeno u Bazelu 1578. god., crno-belu i ru\u010dno kolorisanu verziju. Izdava\u010d: Petri Heinrich<\/li>\n\n\n\n<li>Izdanje na nema\u010dkom jeziku objavljeno u Bazelu 1592. god. Izdava\u010d: Petri Heinrich<\/li>\n\n\n\n<li>Izdanje na latinskom jeziku objavljeno u Bazelu izme\u0111u 1550. i 1580. god. Izdava\u010d: Petri Heinrich<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"472\" height=\"449\" data-id=\"6344\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2024-03-05-18.44.12.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6344\" srcset=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2024-03-05-18.44.12.jpg 472w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2024-03-05-18.44.12-300x285.jpg 300w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2024-03-05-18.44.12-200x190.jpg 200w\" sizes=\"auto, (max-width: 472px) 100vw, 472px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Bazel 1578<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"486\" height=\"481\" data-id=\"4636\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_162951.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4636\" srcset=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_162951.jpg 486w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_162951-300x297.jpg 300w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_162951-75x75.jpg 75w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_162951-50x50.jpg 50w\" sizes=\"auto, (max-width: 486px) 100vw, 486px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Bazel 1592<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"486\" data-id=\"4634\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_163023.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4634\" srcset=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_163023.jpg 500w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_163023-300x292.jpg 300w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_163023-50x50.jpg 50w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Bazel 1550-1580<\/figcaption><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>U <em>Katalogu planova i karata Beograda<\/em>, o ovom drvorezu nalazimo slede\u0107e podatke:<\/strong><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"286\" height=\"476\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_173136.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4651\" style=\"width:247px;height:411px\" srcset=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_173136.jpg 286w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/2021-11-21_173136-180x300.jpg 180w\" sizes=\"auto, (max-width: 286px) 100vw, 286px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>Naziv karte: <em>Griechisch Weissenburg Belagere<\/em>. Tehnika: <em>drvorez<\/em>. Autor: <em>Rasch Wolfgang<\/em> (Nuaberg), graver, \u0161tampar i izdava\u010d. Datum izrade: <em>1521-1522. godina<\/em>, tj. u izvorima se pojavljuju obe godine. Kao \u0161to se vidi ovde, prvobitnu graviru opsade grada Beograda izradio je nirnber\u0161ki \u0161tampar Rasch Wolfgang (Volfgang Ra\u0161) koji je radio u periodu 1515. i 1537. godine. Gravira, rezana na drvenoj plo\u010di prema nepoznatom originalu,  slu\u017eila je kao letak za harangiranje hri\u0161\u0107anskog Zapada protiv turske opasnosti. Tursko osvajanje Beograda brzo je odjeknulo \u0161irom Evrope. To je bio povod da se u Nirnbergu 1522. godine izradi drvorez sa slikom grada na Dunavu, kojim je Zapad obave\u0161ten o velikom gubitku za Evropu (sli\u010dno se desilo nakon pada Carigrada). <\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj retki prikaz Beograda preuzeo je, dvadeset godina kasnije, Sebastijan Minster za svoju &#8220;Kosmografiju&#8221;. Drvorez je zatim umno\u017eavan u svakom izdanju &#8220;Kosmografije&#8221; koja je \u0161tampana u Bazelu, u \u0161tampariji <em>Officina Henricpetrina<\/em>, Petri Hajnriha (Petri Heinrich 1508-1579) i njegovog sina Sebastiana (1545-1627), kao i u prevodima objavljenim na vi\u0161e jezika. Kako je do\u0161lo do saradnje Petrija i Minstera? Nakon \u0161to se Petrijeva majka Ana oko 1530. udala za saradnika svog pokojnog mu\u017ea, Sebastijana Minstera, Petri je po\u010deo da objavljuje radove ovog nau\u010dnika, koji je uglavnom bio aktivan kao hebraista i kosmograf. Izdavanjem Minsterovog  jevrejskog Starog zaveta, Ptolemejeve Geografije i Kosmografije u vi\u0161e izdanja, Petri Hajnrih je postao najva\u017eniji \u0161tampar hebrejskih knjiga i geografskih karata tog vremena.<\/p>\n\n\n\n<pre class=\"wp-block-preformatted\">Fotografije: antikvarneknjige.com, fotomagacin.com, www.columbia.edu, vikipedija<\/pre>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Godine 1544. iza\u0161lo je iz \u0161tampe kapitalno delo Sebastian M\u00fcnster-a \u201cCosmographia\u201c. Minsterova \u201cKosmografija\u201d najraniji je opis sveta na nema\u010dkom jeziku. Ovo delo do\u017eivelo je brojna izdanja na razli\u010ditim jezicima, uklju\u010dujuc\u0301i latinski, francuski, italijanski, engleski i \u010de\u0161ki. Poslednje nema\u010dko izdanje objavljeno je 1628. godine. \u201cKosmografija\u201d je bila jedna od najuspe\u0161nijih i najpopularnijih knjiga XVI. veka. U knjizi &#8220;Kosmografija&#8221; nalazi se jedan od prvih prikaza grada Beograda, nazvanog &#8220;Griechisch Weissenburg&#8221; ili u latinskom izdanju &#8220;Alba Graeca &#8211; Belgradum&#8221;. Veduta prikazuje tursku opsadu Beograda 1521. godine tokom tre\u0107eg velikog turskog napada na grad pod Sulejmanom Veli\u010danstvenim&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4619,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[143],"tags":[699,86,701,698,695,700,697,696,29,702],"class_list":["post-4617","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-o-starim-knjigama","tag-alba-greka","tag-beograd","tag-beograd-na-starim-kartama","tag-kartografija","tag-kosmografija","tag-petri-heinrich","tag-sebastijan-minster","tag-stare-karte-i-mape","tag-stari-beograd","tag-turska-opsada-beograda"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4617","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4617"}],"version-history":[{"count":31,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4617\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6346,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4617\/revisions\/6346"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4619"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}