{"id":4907,"date":"2022-01-20T16:54:00","date_gmt":"2022-01-20T15:54:00","guid":{"rendered":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/?p=4907"},"modified":"2022-01-25T17:43:27","modified_gmt":"2022-01-25T16:43:27","slug":"marija-od-bosne-jedna-nasa-zaboravljena-knjeginjica-u-svabenlandu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/marija-od-bosne-jedna-nasa-zaboravljena-knjeginjica-u-svabenlandu\/2022\/","title":{"rendered":"Marija od Bosne. Jedna na\u0161a zaboravljena knjeginjica u \u0160vabenlandu"},"content":{"rendered":"\n
Ispred sebe imam knjigu Jovana Radoni\u0107a u kojoj je 1938. godine objavio svoje \u010dlanke, prethodno rasute po raznim \u010dasopisima i listovima za 45 godina svog rada. Pi\u0161u\u0107i ovaj tekst najvi\u0161e sam se oslanjao na Radoni\u0107ev istoimeni \u010dlanak iz 1938., dopunjen savremenim podacima i ilustracijama, pojedinim obja\u0161njenjima i linkovima, kako bi se \u010ditaoci lak\u0161e orijentisali.<\/h6>\n\n\n\n

Na jednoj okomitoj steni, severoisto\u010dno od varo\u0161ice Gajslingena (Geislingen) u Virtembe\u0161koj (Baden-W\u00fcrttemberg), na pruzi od Ulma ka \u0160tutgartu, izdi\u017eu se jo\u0161 i danas ru\u0161evine nekog starog burga. U tom kraju, jo\u0161 u 13. veku postojala je mo\u0107na porodica grafova od Helfen\u0161tajna, \u010dija je mo\u0107 i ugled u \u0160vabenlandu (Schwabenland, Swabia), kako se nazivao taj kraj, bila na vrhuncu tokom 14. veka. Po njihovom prezimenu je prozvan i pomenuti burg Helfen\u0161tajn (Helfenstein), \u010dijim je hodnicima i odajama u drugoj polovini 14. veka hodala srpska knjeginjica iz Bosne, Marija, ili kako je nazivao istoriograf Osvald Gabelkover \u201cbosanska herce\u017eica\u201d. Ono \u0161to danas znamo o ovoj srpskoj knjeginjici mo\u017eemo zahvaliti nema\u010dkom istori\u010daru Kerleru, koji je po\u010detkom 19. veka u Ulmu objavio istoriju porodice grafova od Helfen\u0161tajna, kao i dvojici ma\u0111arskih istori\u010dara, Vertneru i Talociju.<\/p>\n\n\n\n

Knjeginja Marija je u dalekoj \u0160vapskoj pre\u017eivela i direktnu lozu dinastije Nemanji\u0107a, i boj na Kosovu 1389, i smrt mla\u0111eg brata joj, Tvrtka I Kotromani\u0107a, i poraz ro\u0111aka joj, kralja Sigismunda kod Nikopolja 1396.<\/h6>\n\n\n\n

Mu\u017e knjeginje Marije Urlih V Stariji (\u20201372), izdanak porodice grafova od Helfen\u0161tajna, sredinom 14. veka bio je dr\u017eavni namesnik u Alzasu i gornjoj \u0160vapskoj, i vrlo omiljen na dvoru cara Karla IV Luksembur\u0161kog (1316 -1378). Na Karlovom dvoru Urlih je do\u0161ao u dodir sa ugarskim i poljskim kraljem Ludvigom Velikim od francuske loze An\u017eu (Lajo\u0161, Ludovik I An\u017eujski, 1326-1382), \u010diji su dvori u Vi\u0161egradu (Visegr\u00e1d) i Budimu u to vreme bili \u010duveni u celoj Evropi po rasko\u0161i i bogatstvu. Dvori kojima je upravljala Ludvigova majka, kraljica (1) Jelisaveta (Elizabeta), \u0107erka poljskog kralja Vladislava Lokjeteka i unuka Kazimira od Kujavije, poznati po raznovrsnim zabavama i razonodama, kao i posebnom ure\u0111enju \u017eivota, privla\u010dili su princeze sa siroma\u0161nijih i manje poznatih dvorova. Izme\u0111u ostalih princeza, sredinom 14. veka na dvor kraljev do\u0161la je i Jelisaveta (2), k\u0107i bosanskog bana Stefana II Kotromani\u0107a i tre\u0107e mu \u017eene, poljske princeze Jelisavete (3), koja je po ocu Kazimiru bila ne\u0107aka kraljici Jelisaveti, majci kralja Ludviga An\u017eujskog. U na\u0161im starijim knjigama imena stranih vladara su posrbljena ali druga\u010dije nego \u0161to se \u010dini danas. Kako se ne bi zbunili od silnih Jelisaveta ili Elizabeta, pojasni\u0107u ispod.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n