{"id":5178,"date":"2022-10-15T21:55:14","date_gmt":"2022-10-15T19:55:14","guid":{"rendered":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/?p=5178"},"modified":"2022-10-15T22:21:39","modified_gmt":"2022-10-15T20:21:39","slug":"kucna-biblioteka-jednog-trgovca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/kucna-biblioteka-jednog-trgovca\/2022\/","title":{"rendered":"Ku\u0107na biblioteka jednog trgovca"},"content":{"rendered":"\n
U vrlo interesantnom delu koje nosi naslov “Ve\u0161tina trgovanja, ogledi iz trgovine za trgovinu<\/a>“, \u010diji je pisac Du\u0161an Slavi\u0107, jedno od poslednjih poglavlja nosi naziv “Trgov\u010deva doma\u0107a biblioteka” (str. 121-122). U tom kratkom poglavlju autor navodi niz knjiga koje jedan ozbiljan trgovac mora posedovati i pro\u010ditati. Moram ovde da napomenem da se na kraju knjige, nakon strane 123, pa do strane 136, nalaze vrlo lepe kolor ilustracije. Neke od njih mo\u017eete videti klikom ovde<\/a>. \u0160ta ka\u017ee Slavi\u0107 u ovoj svojoj knjizi objavljenoj 1921. godine:<\/h6>\n\n\n\n
\n\n\n\n

“Govoriti o doma\u0107im bibliotekama na\u0161ih trgovaca, kad ne bi bilo \u017ealosno, bilo bi sme\u0161no. One i ne postoje. Zato \u0107u na ovom mestu izneti spisak knjiga, kojima treba svaki trgovac i trgova\u010dki pomo\u0107nik da udari temelj svoje doma\u0107e biblioteke:<\/p>\n\n\n\n

Karakter – S. Smajls link<\/a><\/p>\n\n\n\n

O du\u017enostima – S. Smajls<\/p>\n\n\n\n

\u0160tednja – S. Smajls<\/p>\n\n\n\n

Carstvo poslova – A. Karned\u017ei<\/p>\n\n\n\n

O uslovima uspeha – \u010cedomilj Mijatovi\u0107 (ovo delo sam pro\u010ditao i u njemu Mijatovi\u0107 tako\u0111e preporu\u010duje gore spomenute knjige od S. Smajlsa)<\/em> link<\/a><\/p>\n\n\n\n

Istorija trgovine – \u010ced. Mijatovi\u0107 link<\/a><\/p>\n\n\n\n

Nauka o trgovini – Br. Todorovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Trgova\u010dka ra\u010dunica – Br. Todorovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Stara srpska trgovina – Kosta Kosti\u0107<\/p>\n\n\n\n

Nauk o trgovini – Oton Bo\u0161njak<\/p>\n\n\n\n

Mudrost i sudbina – M. Materlink<\/p>\n\n\n\n

Samopouzdanje vodi pobjedi – O.S. Marden<\/p>\n\n\n\n

Bi\u0107e\u0161 trgovac – \u0160elej Ber<\/p>\n\n\n\n

Kako se \u010dita bilans – P. Tauber<\/p>\n\n\n\n

Kako mlad trgovac najbolje da o\u010deli\u010di svoj karakter – \u010ceks (mogu\u0107e da se zapravo radi o autoru Hermanu \u010cukeu, link)<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n

Trgova\u010dka radnja – H. Rajter<\/p>\n\n\n\n

Govori i rasprave politi\u010dko-ekonomske – K. Stojanovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Osnovi politi\u010dke ekonomije – Dr. M. Nedeljkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Vaspitanje volje – \u017dil Pajo link<\/a><\/p>\n\n\n\n

Inicijativa i smelost – J. B. Vitson<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0161tina \u010ditanja – Emil Fage link<\/a><\/p>\n\n\n\n

Mudrost \u017eivota – Montegaco<\/p>\n\n\n\n

Sva izdanja Srpske knji\u017eevne zadruge (s obzirom da je ovo delo iza\u0161lo 1921, ovo se odnosi na izdanja SKZ do 1914. godine, \u0161to i jesu zadrugina najbolja izdanja)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Trgovinska \u017eurnalistika u na\u0161oj zemlji zastupljena je sa 22 lista, od kog bi broja jedna dobra polovina mogla otpasti, jer ih stvarna potreba nije pokrenula, a sve \u0161to potreba ne pokre\u0107e, radi se kao od bede, povr\u0161no. “Trgovinski glasnik”, organ beogradske trgova\u010dke omladine, stoji na zavidnoj visini i jedini je koji zaslu\u017euje da se trgovcima mo\u017ee preporu\u010diti.”<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
O Autoru<\/h6>\n\n\n\n

Du\u0161an Slavi\u0107 <\/a>(1882\u20141940) bio je srpski knji\u017eevnik, knji\u017ear, novinar i najplodniji pisac koji je u Beogradu radio u knji\u017earstvu. Ro\u0111en je u Mostaru 8. jula 1882. godine, a umro u Pan\u010devu 19. decembra 1940. godine, gde je pre toga \u017eiveo preko deset godina sa suprugom Sofijom.<\/p>\n\n\n\n

Doprinos srpskom knji\u017earstvu<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Ne zna se sa sigurno\u0161\u0107u gde je Slavi\u0107 izu\u010davao knji\u017earstvo. Dr Dragoslav Ljubibrati\u0107, s kojim se Slavi\u0107 sastajao jo\u0161 1914. godine u kafani \u201eZlatna moruna\u201d, tvrdio je 1960. godine da je za vreme atentata u Sarajevu Slavi\u0107 bio knji\u017ear u Beogradu. Po\u0161to ga nema u spisku beogradskih knji\u017eara u \u201e\u0160ematizmu Kraljevine Srbije za 1913. godinu\u201d, pretpostavlja se da je otvorio knji\u017earu slede\u0107e godine i najverovatnije radio u nekoj od beogradskih knji\u017eara.<\/p>\n\n\n\n

Jaroslav Merhaut u svom Adresaru knji\u017eara iz 1923. godine navodi da je Slavi\u0107 dr\u017eao Knji\u017earski komisionarski zavod u Kosmajskoj 13 u Beogradu. Rudolf Franja Ma\u0111er, u prikazu kalendara \u201eNova zora\u201d, pi\u0161e 1925. godine: \u201eIma u Beogradu jedan siroma\u0161an knji\u017ear bez knji\u017eare, koji ne otvara svoju radnju samo zato \u0161to se ne mo\u017ee pomiriti s pomi\u0161lju, da otvori knji\u017earu, koju bi imao odr\u017eavati svim ostalim, samo ne pravim knji\u017earskim poslom. Jedini knji\u017ear u nas je svr\u0161io stru\u010dnu \u0161kolu u Nema\u010dkoj, Du\u0161an Slavi\u0107, studira i u\u010di stalno i pi\u0161e interesantne stvari iz oblasti svoga zvanja (\u2026)\u201d. I sam Slavi\u0107 je potvrdio svoju stru\u010dnost i ljubav prema knji\u017earstvu. Pisao je 1932. godine: “Iako sam silom prilika udaljen iz knji\u017earstva, ipak moja ljubav prema razvoju na\u0161eg mladog knji\u017earstva nije se toliko umanjila. Kao \u0161kolovani knji\u017ear, kao dugogodi\u0161nji sekretar Knji\u017earskog udru\u017eenja i ureednik \u201eKnji\u017earskog glasnika\u201d, ja sam pa\u017eljivo ispitivao sve uzroke koji ko\u010de razvoj knji\u017earske trgovine.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111e je i pisao o knji\u017earstvu. Jo\u0161 1919. godine objavio je Beogradskoj Tribuni \u010dlanak \u201eDisharmonija izme\u0111u knji\u017earstva i knji\u017eevnosti\u201d, u kojem se osvrnuo na knji\u017earstvo pre rata. U ovom \u010dlanku Slavi\u0107 je ukazao na slabosti u srpskom knji\u017earstvu i dao predlog \u0161ta uraditi tako da knji\u017earstvo mo\u017ee poslu\u017eiti i narodu i dr\u017eavi. U ovom \u010dlanku je zapo\u010deta i ideja o stvaranju Knji\u017earskog dru\u0161tva u Beogradu, \u010diji je sekretar bio Slavi\u0107 sve do 1926. godine.<\/p>\n\n\n\n

Pored toga \u0161to je bio sekretar Knji\u017earskog dru\u0161tva, bio je i urednik organa tog udru\u017eenja, Knji\u017earskog glasnika od 1921. do 1926. godine. Od njegovih \u010dlanaka u ovom glasniku zna\u010dajniji su: \u201eNa\u0161e neprilike\u201d, \u201eSirota knjiga\u201d, \u201eZa\u0161tita knji\u017eevne svojine\u201d, \u201eRe\u010d, dve o knji\u017earstvu\u201d. U \u010dlanku \u201eSvaka du\u017enosti povla\u010di i pravo\u201d iz 1932. godine, Slavi\u0107 iznosi svoje misli i zaklju\u010dke o knji\u017earima i njihovom polo\u017eaju, kao i uzroke koji ko\u010de razvoj knji\u017earstva u Kraljevini Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n

Izvori: Ve\u0161tina trgovanja, ogledi iz trgovine za trgovinu, Du\u0161an Slavi\u0107, Zagreb 1921; Vikipedija, Durkovi\u0107-Jak\u0161i\u0107, Ljubomir (1974). \u201eO Du\u0161anu Slavi\u0107u\u201d, Godi\u0161njak grada Beograda 21<\/pre>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U vrlo interesantnom delu koje nosi naslov “Veština trgovanja, ogledi iz trgovine za trgovinu“, čiji je pisac Dušan Slavić, jedno od poslednjih poglavlja nosi naziv “Trgovčeva domaća biblioteka” (str. 121-122). U tom kratkom poglavlju autor navodi niz knjiga koje jedan ozbiljan trgovac mora posedovati i pročitati. Moram ovde da napomenem da se na kraju knjige, nakon strane 123, pa do strane 136, nalaze vrlo lepe kolor ilustracije. Neke od njih možete videti klikom ovde. Šta kaže Slavić u ovoj svojoj knjizi objavljenoj 1921. godine: “Govoriti o domaćim bibliotekama naših trgovaca, kad ne bi bilo žalosno, bilo bi smešno. One i ne postoje. Zato ću na ovom mestu izneti spisak knjiga, kojima treba svaki trgovac i trgovački pomoćnik da udari temelj svoje domaće biblioteke: Karakter – S. Smajls link O dužnostima – S. Smajls Štednja – S. Smajls Carstvo poslova – A. Karnedži O uslovima uspeha – Čedomilj Mijatović (ovo delo sam pročitao i u njemu Mijatović takođe preporučuje gore spomenute knjige od S. Smajlsa) link Istorija trgovine – Čed. Mijatović link Nauka o trgovini – Br. Todorović Trgovačka računica – Br. Todorović Stara srpska trgovina – Kosta Kostić Nauk o trgovini – Oton Bošnjak Mudrost i sudbina – M. Materlink Samopouzdanje vodi pobjedi – O.S. Marden Bićeš trgovac – Šelej Ber Kako se čita bilans – P. Tauber Kako mlad trgovac najbolje da očeliči svoj karakter – Čeks (moguće da se zapravo radi o autoru Hermanu Čukeu, link) Trgovačka radnja – H. Rajter Govori i rasprave političko-ekonomske – K. Stojanović Osnovi političke ekonomije – Dr. M. Nedeljković Vaspitanje volje – Žil Pajo link Inicijativa i smelost – J. B. Vitson Veština čitanja – Emil Fage link Mudrost života – Montegaco Sva izdanja Srpske književne zadruge (s obzirom da je ovo delo izašlo 1921, ovo se odnosi na izdanja SKZ do 1914. godine, što i jesu zadrugina najbolja izdanja) Trgovinska žurnalistika u našoj zemlji zastupljena je sa 22 lista, od kog bi broja jedna dobra polovina mogla otpasti, jer ih stvarna potreba nije pokrenula, a sve što potreba ne pokreće, radi se kao od bede, površno. “Trgovinski glasnik”, organ beogradske trgovačke omladine, stoji na zavidnoj visini i jedini je koji zaslužuje da se trgovcima može preporučiti.” O Autoru Dušan Slavić (1882—1940) bio je srpski književnik, knjižar, novinar i najplodniji pisac koji je u Beogradu radio u knjižarstvu. Rođen je u Mostaru 8. jula 1882. godine, a umro u Pančevu 19. decembra 1940. godine, gde je pre toga živeo preko deset godina sa suprugom Sofijom. Doprinos srpskom knjižarstvu Ne zna se sa sigurnošću gde je Slavić izučavao knjižarstvo. Dr Dragoslav Ljubibratić, s kojim se Slavić sastajao još 1914. godine u kafani „Zlatna moruna”, tvrdio je 1960. godine da je za vreme atentata u Sarajevu Slavić bio knjižar u Beogradu. Pošto ga nema u spisku beogradskih knjižara u „Šematizmu Kraljevine Srbije za 1913. godinu”, pretpostavlja se da je otvorio knjižaru sledeće godine i najverovatnije radio u nekoj od beogradskih knjižara. Jaroslav Merhaut u svom Adresaru knjižara iz 1923. godine navodi da je Slavić držao Knjižarski komisionarski zavod u Kosmajskoj 13 u Beogradu. Rudolf Franja Mađer, u prikazu kalendara „Nova zora”, piše 1925. godine: „Ima u Beogradu jedan siromašan knjižar bez knjižare, koji ne otvara svoju radnju samo zato što se ne može pomiriti s pomišlju, da otvori knjižaru, koju bi imao održavati svim ostalim, samo ne pravim knjižarskim poslom. Jedini knjižar u nas je svršio stručnu školu u Nemačkoj, Dušan Slavić, studira i uči stalno i piše interesantne stvari iz oblasti svoga zvanja (…)”. I sam Slavić je potvrdio svoju stručnost i ljubav prema knjižarstvu. Pisao je 1932. godine: “Iako sam silom prilika udaljen iz knjižarstva, ipak moja ljubav prema razvoju našeg mladog knjižarstva nije se toliko umanjila. Kao školovani knjižar, kao dugogodišnji sekretar Knjižarskog udruženja i ureednik „Knjižarskog glasnika”, ja sam pažljivo ispitivao sve uzroke koji koče razvoj knjižarske trgovine.” Takođe je i pisao o knjižarstvu. Još 1919. godine objavio je Beogradskoj Tribuni članak „Disharmonija između knjižarstva i književnosti”, u kojem se osvrnuo na knjižarstvo pre rata. U ovom članku Slavić je ukazao na slabosti u srpskom knjižarstvu i dao predlog šta uraditi tako da knjižarstvo može poslužiti i narodu i državi. U ovom članku je započeta i ideja o stvaranju Knjižarskog društva u Beogradu, čiji je sekretar bio Slavić sve do 1926. godine. Pored toga što je bio sekretar Knjižarskog društva, bio je i urednik organa tog udruženja, Knjižarskog glasnika od 1921. do 1926. godine. Od njegovih članaka u ovom glasniku značajniji su: „Naše neprilike”, „Sirota knjiga”, „Zaštita književne svojine”, „Reč, dve o knjižarstvu”. U članku „Svaka dužnosti povlači i pravo” iz 1932. godine, Slavić iznosi svoje misli i zaključke o knjižarima i njihovom položaju, kao i uzroke koji koče razvoj knjižarstva u Kraljevini Jugoslaviji. Izvori: Veština trgovanja, ogledi iz trgovine za trgovinu, Dušan Slavić, Zagreb 1921; Vikipedija, Durković-Jakšić, Ljubomir (1974). „O Dušanu Slaviću”, Godišnjak grada Beograda 21<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5186,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[143],"tags":[600,821,818,820,292,290,291,822,819],"class_list":["post-5178","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-o-starim-knjigama","tag-antikvarne-knjige","tag-beogradska-trgovacka-omladina","tag-dusan-slavic","tag-istorija-trgovine","tag-kako-napraviti-biblioteku","tag-kucna-biblioteka","tag-licna-biblioteka","tag-uputstva-za-trgovinu","tag-vestina-trgovanja"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5178","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5178"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5178\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5196,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5178\/revisions\/5196"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}