{"id":5923,"date":"2023-11-22T19:40:31","date_gmt":"2023-11-22T18:40:31","guid":{"rendered":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/?p=5923"},"modified":"2023-11-22T19:40:31","modified_gmt":"2023-11-22T18:40:31","slug":"u-ime-hrista-svetinje-u-plamenu-odlomci-iz-knjige-objavljene-1944","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/u-ime-hrista-svetinje-u-plamenu-odlomci-iz-knjige-objavljene-1944\/2023\/","title":{"rendered":"U ime Hrista, svetinje u plamenu (odlomci iz knjige objavljene 1944)"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga &#8220;U ime Hrista, svetinje u plamenu&#8221;, objavljena je ratne 1944. godine i danas se smatra pravom retko\u0161\u0107u. Pisac ove knjige potpisan je na naslovnoj strani pseudonimom &#8220;Psunjski&#8221;. Danas znamo da se radi o Veli\u0161i Rai\u010devi\u0107u (Trep\u010da, 5. novembar 1903 &#8211; Novi Sad, 1. jun 1972) in\u017eenjeru geodezije, publicisti i istori\u010daru amateru, koji se posebno bavio srpsko-hrvatskim odnosima tokom Drugog svetskog rata i genocidom izvr\u0161enim nad Srbima u NDH. Slu\u0161aju\u0107i mnoga svedo\u010denja izbeglica o genocidu nad Srbima u NDH, te o u\u010destalim ru\u0161enjima i sknavljenjima pravoslavnih hramova, Rai\u010devi\u0107 prikuplja i obra\u0111uje obimnu dokumentaciju i objavljuje svoja istra\u017eivanja u dve knjige pod pomenutim pseudonimom, Psunjski. Radi se o knjigama pod naslovom: <strong><a href=\"https:\/\/www.antikvarne-knjige.com\/knjige\/detail-item_id-29774\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">\u201eU ime Hrista \u2013 Svetinje u plamenu\u201c<\/a><\/strong> i <a href=\"http:\/\/www.antikvarne-knjige.com\/knjige\/detail-item_id-22181\"><strong>\u201eHrvati u svetlu istorijske istine\u201c<\/strong><\/a>, obe objavljene tokom ratne 1944. godine.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Odlomci iz knjige &#8220;U ime Hrista, svetinje u plamenu&#8221;<\/h5>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"250\" height=\"346\" src=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/656565.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-5924\" srcset=\"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/656565.jpg 250w, https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/656565-217x300.jpg 217w\" sizes=\"auto, (max-width: 250px) 100vw, 250px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>\u201cPo Bo\u017ejoj nameri, sve vlade i svi ljudi trebaju biti katolici\u201d.<br>Gledan pod ovim uglom, fa\u0161izam je kao tvorevina papske rezidencije otac nacionalsocijalizma. On je egzekutiva katoli\u010dkih aspiracija. Pomo\u0107u nacionalsocijalizma, on je trebao da izvr\u0161i jezuitsku misiju i da, koriste\u0107i trenutni zastoj ruskog crkvenog \u017eivota, silom oru\u017eja preplavi katoli\u010dkim \u201ckrunicama\u201d (katoli\u010dke molitvene brojanice) sve slavenske zemlje. Fa\u0161isti\u010dko-nacisti\u010dki savez rezultanta je unakrsne politike jezuitske internacionale, koja je umela da ve\u0161to iskoristi vekovni germanski san o njegovom putu prema istoku. Po\u0161to su tome na putu stajale posledice prvoga svetskog rata, Rim je \u010detvrt veka upotrebio u zatrpavanju ideolo\u0161kog jaza izme\u0111u Italije i Nema\u010dke, od kojih je trebalo stvarati koaliciju, koja je po rimskoj zamisli imala da oru\u017eanom snagom prokr\u010di papskom uticaju put u slavenski prostor, gde bi se imao upotpuniti san o rimokatoli\u010dkom gospodarstvu svetom&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8230;Zato su stupili na pozornicu jezivih doga\u0111aja predstavnici katoli\u010dke crkve, koji su imali zada\u0107u, da uni\u0161tenjem balkanskog pravoslavlja ostvare prvu fazu katoli\u010dkog nadiranja u slavenski prostor. Kako \u0107e se dalje videti, u sprovo\u0111enju ovoga programa primenjeno je fa\u0161isti\u010dko na\u010delo izra\u017eeno u slu\u017ebenom stavu Vatikana, gde se po\u010detkom ovoga veka doslovice veli: \u201cKrivoverce koji su nekada pripadali crkvi, mo\u017ee crkva prisiliti telesnim kaznama, pa i kaznom smr\u0107u, da opet prime pravu veru.\u201d (\u201cIustitutiones juris ecclesiatici publici\u201d)&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cOni (kalu\u0111eri Franjeva\u010dkog reda) su ne samo \u0161irili usta\u0161ku ideju izvan crkve po selima, nego su omogu\u0107ili i hrvatskim borcima, da se u \u010cunti\u0107kom samostanu u najte\u017ee doba borbe mogu tajno sastajati pod vo\u0111stvom dana\u0161njeg vojskovo\u0111e Slavka Kvaternika, ministra dr. Mirka Puka i drugih usta\u0161a iz Zagreba i emigracije.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>&#8230;Me\u0111u uputstvima o kojima je re\u010d, nalazi se svakako i ono, kojim se nare\u0111uje srpskom stanovni\u0161tvu, da oko ruke stavi \u017eutu traku, kako bi ih usta\u0161e lak\u0161e raspoznali i likvidirali. Pada me\u0111utim u o\u010di, da je na takvoj traci moralo stajati slovo \u201cP\u201d, \u0161to zna\u010di pravoslavac, iz \u010dega proizlazi logi\u010dan zaklju\u010dak, da katoli\u010dkoj crkvi nije bilo toliko stalo do uni\u0161tenja srpstva, koliko pravoslavlja. Tako na prvi pogled. Me\u0111utim, predstavnici crne internacionale u \u201cnezavisnoj dr\u017eavi\u201d bili su na\u010disto s time, da se uni\u0161tenjem pravoslavlja i srpstvo uni\u0161tava. Neoboriva je istina, da dobar deo odgovornosti za milionske \u017ertve izvan granica Srbije, nosi onaj deo srbijanskih profesionalnih politi\u010dara, koji su u politici gledali svoje uhljebije&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8230;Ne\u0107e biti bez interesa spomenuti tajanstvene fratre sa crnim nao\u010darima, sa kojima se sre\u0107emo u mnogim saslu\u0161anjima izbeglica. Oni se pojavljuju u prvim danima usta\u0161kih nedela do ulaska Rusije u rat. O njima govori izbeglica in\u017e. Svetozar Babac, koji o masovnom streljanju Srba u \u0161koli na dvanaestom kilometru kod Mostara pored ostaloga ka\u017ee: \u201cMe\u0111u svetom, koji je u\u017eivao u srpskoj krvi, vidio sam vi\u0161e fratri, koji su svi na o\u010dima imali nao\u010dare sa crnim staklom. Oni su prilazili od grupe do grupe seljaka i svakoj ne\u0161to \u017eivo obja\u0161njavali. Oni su glavne li\u010dnosti u ovome usta\u0161kom vremenu i u ovom usta\u0161kom kraju. Njima se prijavljuju, njima se podnose izve\u0161taji, a od njih se primaju nare\u0111enja. Oni se dr\u017ee kao glavna lica i glavni akteri. U tim danima je bilo obla\u010dno i hladno, pa ni najosetljivije oko nije trebalo za\u0161titu crnoga stakla\u201d&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2026Odredi usta\u0161a prolazili su pored Poglavnika, zaokretali iza crkve Svetog Marka i spu\u0161tali se prema kamenitim) vratima \u2026 To su bili Hrvati nacionalisti, mladi\u0107i od 20 godina i vi\u0161e, studenti univerziteta, obrtnici, cvet nove Hrvatske. A sve\u0161tenici, koji su stajali kod crkve Sv. Marka, pljeskali su u znak odobravanja. Mo\u017eda je me\u0111u tima sve\u0161tenicima stajao i \u017eupnik Bo\u017eidar Bralo, koji je na Alipa\u0161inom mostu kod Sarajeva dao pobiti 180 Srba, da bi zatim pred ostalim usta\u0161kim krvolocima poveo kolo i do iznemoglosti igrao oko gomile le\u0161eva, pripadnika jedne od hri\u0161\u0107anskih crkava. Nije mo\u017eda izostao ni don Krsto Jeleni\u0107 iz \u017ddrelca, ina\u010de \u017eupnik u selu Poljice kod Zadra, koji je naredio, da se u pravoslavnu crkvu sela Tribnja zatvori 80 Srba koje je osudio da pomru od gladi, \u0161to je izvr\u0161eno, i \u0161to je dao uputstva za silovanje i patolo\u0161ko-sadisti\u010dko ubijanje velikog broja srpskih devoj\u010dica u ku\u0107i stolara Du\u0161ana Marinkovi\u0107a\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>&#8230;\u201cZamisao je hrvatske vlade, da se u katoli\u010dku vjeru ne primaju pravoslavni popovi i u\u010ditelji, zatim u op\u0107e inteligencija i najzad bogati sloj trgovaca, zanatlija i seljaka. Samo ni\u017ee i siroma\u0161no pravoslavno stanovni\u0161tvo smije se primiti u katoli\u010dku crkvu!\u201d&#8230;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Knjiga &ldquo;U ime Hrista, svetinje u plamenu&rdquo;, objavljena je ratne 1944. godine i danas se smatra pravom retko&scaron;&#263;u. Pisac ove knjige potpisan je na naslovnoj strani pseudonimom &ldquo;Psunjski&rdquo;. Danas znamo da se radi o Veli&scaron;i Rai&#269;evi&#263;u (Trep&#269;a, 5. novembar 1903 &ndash; Novi Sad, 1. jun 1972) in&#382;enjeru geodezije, publicisti i istori&#269;aru amateru, koji se posebno bavio srpsko-hrvatskim odnosima tokom Drugog svetskog rata i genocidom izvr&scaron;enim nad Srbima u NDH. Slu&scaron;aju&#263;i mnoga svedo&#269;enja izbeglica o genocidu nad Srbima u NDH, te o u&#269;estalim ru&scaron;enjima i sknavljenjima pravoslavnih hramova, Rai&#269;evi&#263; prikuplja i obra&#273;uje obimnu dokumentaciju i objavljuje svoja istra&#382;ivanja u dve knjige pod pomenutim pseudonimom, Psunjski. Radi se o knjigama pod naslovom: &bdquo;U ime Hrista &ndash; Svetinje u plamenu&ldquo; i &bdquo;Hrvati u svetlu istorijske istine&ldquo;, obe objavljene tokom ratne 1944. godine. Odlomci iz knjige &ldquo;U ime Hrista, svetinje u plamenu&rdquo; &ldquo;Po Bo&#382;joj nameri, sve vlade i svi ljudi trebaju biti katolici&rdquo;.Gledan pod ovim uglom, fa&scaron;izam je kao tvorevina papske rezidencije otac nacionalsocijalizma. On je egzekutiva katoli&#269;kih aspiracija. Pomo&#263;u nacionalsocijalizma, on je trebao da izvr&scaron;i jezuitsku misiju i da, koriste&#263;i trenutni zastoj ruskog crkvenog &#382;ivota, silom oru&#382;ja preplavi katoli&#269;kim &ldquo;krunicama&rdquo; (katoli&#269;ke molitvene brojanice) sve slavenske zemlje. Fa&scaron;isti&#269;ko-nacisti&#269;ki savez rezultanta je unakrsne politike jezuitske internacionale, koja je umela da ve&scaron;to iskoristi vekovni germanski san o njegovom putu prema istoku. Po&scaron;to su tome na putu stajale posledice prvoga svetskog rata, Rim je &#269;etvrt veka upotrebio u zatrpavanju ideolo&scaron;kog jaza izme&#273;u Italije i Nema&#269;ke, od kojih je trebalo stvarati koaliciju, koja je po rimskoj zamisli imala da oru&#382;anom snagom prokr&#269;i papskom uticaju put u slavenski prostor, gde bi se imao upotpuniti san o rimokatoli&#269;kom gospodarstvu svetom&hellip; &hellip;Zato su stupili na pozornicu jezivih doga&#273;aja predstavnici katoli&#269;ke crkve, koji su imali zada&#263;u, da uni&scaron;tenjem balkanskog pravoslavlja ostvare prvu fazu katoli&#269;kog nadiranja u slavenski prostor. Kako &#263;e se dalje videti, u sprovo&#273;enju ovoga programa primenjeno je fa&scaron;isti&#269;ko na&#269;elo izra&#382;eno u slu&#382;benom stavu Vatikana, gde se po&#269;etkom ovoga veka doslovice veli: &ldquo;Krivoverce koji su nekada pripadali crkvi, mo&#382;e crkva prisiliti telesnim kaznama, pa i kaznom smr&#263;u, da opet prime pravu veru.&rdquo; (&ldquo;Iustitutiones juris ecclesiatici publici&rdquo;)&hellip; &ldquo;Oni (kalu&#273;eri Franjeva&#269;kog reda) su ne samo &scaron;irili usta&scaron;ku ideju izvan crkve po selima, nego su omogu&#263;ili i hrvatskim borcima, da se u &#268;unti&#263;kom samostanu u najte&#382;e doba borbe mogu tajno sastajati pod vo&#273;stvom dana&scaron;njeg vojskovo&#273;e Slavka Kvaternika, ministra dr. Mirka Puka i drugih usta&scaron;a iz Zagreba i emigracije.&rdquo; &hellip;Me&#273;u uputstvima o kojima je re&#269;, nalazi se svakako i ono, kojim se nare&#273;uje srpskom stanovni&scaron;tvu, da oko ruke stavi &#382;utu traku, kako bi ih usta&scaron;e lak&scaron;e raspoznali i likvidirali. Pada me&#273;utim u o&#269;i, da je na takvoj traci moralo stajati slovo &ldquo;P&rdquo;, &scaron;to zna&#269;i pravoslavac, iz &#269;ega proizlazi logi&#269;an zaklju&#269;ak, da katoli&#269;koj crkvi nije bilo toliko stalo do uni&scaron;tenja srpstva, koliko pravoslavlja. Tako na prvi pogled. Me&#273;utim, predstavnici crne internacionale u &ldquo;nezavisnoj dr&#382;avi&rdquo; bili su na&#269;isto s time, da se uni&scaron;tenjem pravoslavlja i srpstvo uni&scaron;tava. Neoboriva je istina, da dobar deo odgovornosti za milionske &#382;rtve izvan granica Srbije, nosi onaj deo srbijanskih profesionalnih politi&#269;ara, koji su u politici gledali svoje uhljebije&hellip; &hellip;Ne&#263;e biti bez interesa spomenuti tajanstvene fratre sa crnim nao&#269;arima, sa kojima se sre&#263;emo u mnogim saslu&scaron;anjima izbeglica. Oni se pojavljuju u prvim danima usta&scaron;kih nedela do ulaska Rusije u rat. O njima govori izbeglica in&#382;. Svetozar Babac, koji o masovnom streljanju Srba u &scaron;koli na dvanaestom kilometru kod Mostara pored ostaloga ka&#382;e: &ldquo;Me&#273;u svetom, koji je u&#382;ivao u srpskoj krvi, vidio sam vi&scaron;e fratri, koji su svi na o&#269;ima imali nao&#269;are sa crnim staklom. Oni su prilazili od grupe do grupe seljaka i svakoj ne&scaron;to &#382;ivo obja&scaron;njavali. Oni su glavne li&#269;nosti u ovome usta&scaron;kom vremenu i u ovom usta&scaron;kom kraju. Njima se prijavljuju, njima se podnose izve&scaron;taji, a od njih se primaju nare&#273;enja. Oni se dr&#382;e kao glavna lica i glavni akteri. U tim danima je bilo obla&#269;no i hladno, pa ni najosetljivije oko nije trebalo za&scaron;titu crnoga stakla&rdquo;&hellip; &hellip;Odredi usta&scaron;a prolazili su pored Poglavnika, zaokretali iza crkve Svetog Marka i spu&scaron;tali se prema kamenitim) vratima &hellip; To su bili Hrvati nacionalisti, mladi&#263;i od 20 godina i vi&scaron;e, studenti univerziteta, obrtnici, cvet nove Hrvatske. A sve&scaron;tenici, koji su stajali kod crkve Sv. Marka, pljeskali su u znak odobravanja. Mo&#382;da je me&#273;u tima sve&scaron;tenicima stajao i &#382;upnik Bo&#382;idar Bralo, koji je na Alipa&scaron;inom mostu kod Sarajeva dao pobiti 180 Srba, da bi zatim pred ostalim usta&scaron;kim krvolocima poveo kolo i do iznemoglosti igrao oko gomile le&scaron;eva, pripadnika jedne od hri&scaron;&#263;anskih crkava. Nije mo&#382;da izostao ni don Krsto Jeleni&#263; iz &#381;drelca, ina&#269;e &#382;upnik u selu Poljice kod Zadra, koji je naredio, da se u pravoslavnu crkvu sela Tribnja zatvori 80 Srba koje je osudio da pomru od gladi, &scaron;to je izvr&scaron;eno, i &scaron;to je dao uputstva za silovanje i patolo&scaron;ko-sadisti&#269;ko ubijanje velikog broja srpskih devoj&#269;ica u ku&#263;i stolara Du&scaron;ana Marinkovi&#263;a&hellip; &hellip;&ldquo;Zamisao je hrvatske vlade, da se u katoli&#269;ku vjeru ne primaju pravoslavni popovi i u&#269;itelji, zatim u op&#263;e inteligencija i najzad bogati sloj trgovaca, zanatlija i seljaka. Samo ni&#382;e i siroma&scaron;no pravoslavno stanovni&scaron;tvo smije se primiti u katoli&#269;ku crkvu!&rdquo;&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5927,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7,143],"tags":[907,909,908,911,910,102],"class_list":["post-5923","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istorija","category-o-starim-knjigama","tag-drugi-svetski-rat","tag-genocid-nad-srbima-u-hrvatskoj","tag-hrvatska","tag-katolicka-crkva","tag-nezavisna-drzava-hrvatska","tag-stare-knjige"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5923"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5923\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5928,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5923\/revisions\/5928"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}