{"id":7069,"date":"2026-01-18T23:14:15","date_gmt":"2026-01-18T22:14:15","guid":{"rendered":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/?p=7069"},"modified":"2026-01-18T23:17:22","modified_gmt":"2026-01-18T22:17:22","slug":"gustav-le-bon-verovanja-i-misljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/gustav-le-bon-verovanja-i-misljenja\/2026\/","title":{"rendered":"Gustav Le Bon: Verovanja i mi\u0161ljenja"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Gustav Le Bon <a href=\"https:\/\/www.antikvarne-knjige.com\/knjige\/detail-item_id-36587\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">&#8220;Verovanja i mi\u0161ljenja&#8221;<\/a>, \u0107irili\u010dno izdanje objavljeno 1920. godine u Zagrebu, u izdanju Knji\u017eare \u0106elap i Popovac. Knjigu je sa francuskog preveo Blagoje D. Markovi\u0107.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.antikvarne-knjige.com\/knjige\/autor.php?autor_id=57\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">Gustav Le Bon<\/a> u <em>Verovanjima i mi\u0161ljenjima<\/em> ne poku\u0161ava da popravi svet niti da ga u\u010dini racionalnijim. On samo opisuje kako ljudi zaista misle i veruju, bez obzira na to da li nam se to svi\u0111a. Polazna ta\u010dka je jednostavna i neugodna: ljudi ne \u017eive po znanju, nego po verovanjima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Le Bon pravi jasnu razliku izme\u0111u tri stvari koje se \u010desto me\u0161aju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Znanje<\/strong> je ono \u0161to se proverava iskustvom i eksperimentom. Ono se sporo menja i ima ograni\u010den uticaj na pona\u0161anje masa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Mi\u0161ljenje<\/strong> je nestabilno, lako promenljivo i zavisno od trenutnih uticaja. Ono nema dubinu ni trajnost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Verovanje<\/strong> je ne\u0161to sasvim drugo. Ono ne nastaje razmi\u0161ljanjem. Ono se prihvata emotivno i opstaje nezavisno od dokaza. Verovanje je najotporniji oblik uverenja koji \u010dovek ima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Le Bon jasno ka\u017ee:<br>&#8220;\u010dovek ne napu\u0161ta verovanje kada se ono pobije, ve\u0107 tek kada ono izgubi snagu ili kada ga zameni drugo verovanje.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Verovanja, po Le Bonu, ne nastaju razumom. Njihovi izvori su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>sugestija<\/li>\n\n\n\n<li>ponavljanje<\/li>\n\n\n\n<li>autoritet<\/li>\n\n\n\n<li>tradicija<\/li>\n\n\n\n<li>kolektivno ose\u0107anje<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razum dolazi tek posle, da opravda ono \u0161to je ve\u0107 prihva\u0107eno. Zbog toga \u010dinjenice, ma koliko bile ta\u010dne, imaju slab uticaj na duboka uverenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedna od osnovnih tvrdnji knjige jeste da se verovanja <strong>ne mogu uni\u0161titi argumentima<\/strong>. Ona ne nestaju dokazivanjem njihove neta\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Verovanja nestaju samo:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>kada se vremenom istro\u0161e<\/li>\n\n\n\n<li>ili kada ih zameni novo verovanje sa ja\u010dim emotivnim dejstvom<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Le Bon pokazuje da se kroz istoriju menja predmet verovanja, ali ne i potreba za njim. Oblik ostaje isti, samo se ime menja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Le Bon prime\u0107uje da ljudi mogu istovremeno prihvatati protivre\u010dne ideje bez unutra\u0161njeg konflikta. Logi\u010dka doslednost nije uslov za verovanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razum ne odlu\u010duje u \u0161ta \u0107e \u010dovek verovati. Njegova uloga je da naknadno opravda ve\u0107 postoje\u0107e uverenje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga ne pravi razliku u psiholo\u0161kom smislu izme\u0111u masa i obrazovanih slojeva. Obrazovanje ne osloba\u0111a \u010doveka od verovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razlika je samo u jeziku: obrazovani koriste slo\u017eenije pojmove i obja\u0161njenja, ali mehanizam verovanja ostaje isti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Le Bon pokazuje da politi\u010dke i dru\u0161tvene ideje ne pobe\u0111uju zato \u0161to su ta\u010dne, ve\u0107 zato \u0161to uspevaju da pobude verovanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Narodi ne slede apstraktne istine, nego slike, parole i predstave koje deluju na emocije. Zakoni i programi imaju manju snagu od simbola.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U <em>Verovanjima i mi\u0161ljenjima<\/em> nema saveta i nema re\u0161enja. Le Bon ne nudi izlaz.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegov zaklju\u010dak je miran i nemilosrdan:<br>razvoj znanja ne menja ljudsku prirodu, a razum nikada ne preuzima potpunu vlast nad verovanjima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Civilizacije opstaju ili propadaju u skladu sa verovanjima koja prihvate, a ne u skladu sa \u010dinjenicama koje poseduju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gustav Le Bon &ldquo;Verovanja i mi&scaron;ljenja&rdquo;, &#263;irili&#269;no izdanje objavljeno 1920. godine u Zagrebu, u izdanju Knji&#382;are &#262;elap i Popovac. Knjigu je sa francuskog preveo Blagoje D. Markovi&#263;. Gustav Le Bon u Verovanjima i mi&scaron;ljenjima ne poku&scaron;ava da popravi svet niti da ga u&#269;ini racionalnijim. On samo opisuje kako ljudi zaista misle i veruju, bez obzira na to da li nam se to svi&#273;a. Polazna ta&#269;ka je jednostavna i neugodna: ljudi ne &#382;ive po znanju, nego po verovanjima. Le Bon pravi jasnu razliku izme&#273;u tri stvari koje se &#269;esto me&scaron;aju. Znanje je ono &scaron;to se proverava iskustvom i eksperimentom. Ono se sporo menja i ima ograni&#269;en uticaj na pona&scaron;anje masa. Mi&scaron;ljenje je nestabilno, lako promenljivo i zavisno od trenutnih uticaja. Ono nema dubinu ni trajnost. Verovanje je ne&scaron;to sasvim drugo. Ono ne nastaje razmi&scaron;ljanjem. Ono se prihvata emotivno i opstaje nezavisno od dokaza. Verovanje je najotporniji oblik uverenja koji &#269;ovek ima. Le Bon jasno ka&#382;e:&ldquo;&#269;ovek ne napu&scaron;ta verovanje kada se ono pobije, ve&#263; tek kada ono izgubi snagu ili kada ga zameni drugo verovanje.&rdquo; Verovanja, po Le Bonu, ne nastaju razumom. Njihovi izvori su: Razum dolazi tek posle, da opravda ono &scaron;to je ve&#263; prihva&#263;eno. Zbog toga &#269;injenice, ma koliko bile ta&#269;ne, imaju slab uticaj na duboka uverenja. Jedna od osnovnih tvrdnji knjige jeste da se verovanja ne mogu uni&scaron;titi argumentima. Ona ne nestaju dokazivanjem njihove neta&#269;nosti. Verovanja nestaju samo: Le Bon pokazuje da se kroz istoriju menja predmet verovanja, ali ne i potreba za njim. Oblik ostaje isti, samo se ime menja. Le Bon prime&#263;uje da ljudi mogu istovremeno prihvatati protivre&#269;ne ideje bez unutra&scaron;njeg konflikta. Logi&#269;ka doslednost nije uslov za verovanje. Razum ne odlu&#269;uje u &scaron;ta &#263;e &#269;ovek verovati. Njegova uloga je da naknadno opravda ve&#263; postoje&#263;e uverenje. Knjiga ne pravi razliku u psiholo&scaron;kom smislu izme&#273;u masa i obrazovanih slojeva. Obrazovanje ne osloba&#273;a &#269;oveka od verovanja. Razlika je samo u jeziku: obrazovani koriste slo&#382;enije pojmove i obja&scaron;njenja, ali mehanizam verovanja ostaje isti. Le Bon pokazuje da politi&#269;ke i dru&scaron;tvene ideje ne pobe&#273;uju zato &scaron;to su ta&#269;ne, ve&#263; zato &scaron;to uspevaju da pobude verovanje. Narodi ne slede apstraktne istine, nego slike, parole i predstave koje deluju na emocije. Zakoni i programi imaju manju snagu od simbola. U Verovanjima i mi&scaron;ljenjima nema saveta i nema re&scaron;enja. Le Bon ne nudi izlaz. Njegov zaklju&#269;ak je miran i nemilosrdan:razvoj znanja ne menja ljudsku prirodu, a razum nikada ne preuzima potpunu vlast nad verovanjima. Civilizacije opstaju ili propadaju u skladu sa verovanjima koja prihvate, a ne u skladu sa &#269;injenicama koje poseduju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7070,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[143],"tags":[993,994,349,102],"class_list":["post-7069","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-o-starim-knjigama","tag-psihologija","tag-psihologija-masa","tag-psihologija-naroda","tag-stare-knjige"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7069","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7069"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7069\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7072,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7069\/revisions\/7072"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7070"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7069"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7069"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aknjige.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7069"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}