Istorija

Kako se o komunizmu i socijalizmu pisalo 1876. godine

Današnje društvo osnovano je na ličnoj svojini i slobodnoj konkurenciji. Napredak se sastoji u popravci zloupotreba i uredaba, koje brišu ili sprečavaju primenu ova dva načela. Kada proučimo istoriju, opažamo da ljudsko društvo manje proizvodi, manje ima moći, manje ugodnosti i obrazovanosti, ukoliko je u tom društvu manje osigurana lična svojina i ukoliko je manje razvijena sloboda rada i prometa.

Međutim, određeni publicisti i filosofi našega vremena (druga pol. XIX veka), koji imaju pristalica, upustili su se u polje besmislica držeći, da se mogu izmisliti takve društvene kombinacije, po kojima bi moglo da se obori načelo lične svojine i slobodne konkurencije između proizvođača i potrošača, između prodavca i kupca.

Te društvene kombinacije zovu se socijalizam i komunizam. Socijalizam zato, što mu je cilj da preobrazi društvo, ili zbog toga što propoveda sistem opšteg i svetskog udruživanja. Komunizam, zato što više ili manje neposredno naginje sistemu opšte zajednice i opštih dobara.

Sva ta buncanja polaze od sledeće pretpostavke: da je moguće doći do toga, da se u čovekovom srcu uguši pojam o mom i tvom, nagon za svojinom, lični interes, koji čini da se čovek pre svega o sebi i svojim stara. Da se može lični interes zameniti interesom društvenim, i da se može ovome poslednjem dati ista onakva energija, kao što je data interesu koji čovek ima sam prema sebi i prema svojoj porodici. Da bi ljudi, na ovaj način promenjeni, radili u zajednici, iskreno, pod rukovodstvom starešina, živeli štedljivo i smotreno, i u dobroj slozi sa ostalim članovima zajednice.

Ovo je najgrublja besmislica, jer je nemoguće sastaviti u zajednicu sve ljudske rase, svi narodi, različite civilizacije. Rad i život u opštoj zajednici nigde se nije praktikovao, izuzimajući manastire sa strogom disciplinom, i samo između ljudi istog pola, van porodice, koja predstavlja najsvetiji interes društveni. Komunizam bi ugasio svaku težnju za radom, svaku pobudu za štednjom. Komunizam bi vodio neprestanom opadanju kapitala i proizvodnje, i na kraju nevolji.

Razlika socijalizma sastoji se u nenormalnom širenju dužnosti države, koja bi upravljala preduzećima, baveći se stvarima koje spadaju u krug privatne industrije i slobodne inicijative građana. Ovaj sistem teži za tim, da sve industrijske grane pretvori u društvene radionice, a radnike u upravne činovnike po birokratskom načinu. Dejstvo ovoga bi bilo takvo, da bi se proizvodilo rđavije i skuplje nego u sistemu slobodne konkurencije, koja je duša i pokretač industrije. Oslabile bi se umne i moralne sile građana, došlo bi se do jednakosti radničke plate, i ušlo u komunizam.

Postoji veliki broj ličnosti koje mešaju reč socijalizam sa napretkom i socijalnom naukom. To je žalosna zbrka.

Da bi podobno društvo bilo moguće, trebalo bi da svako izubi pojam o mom i tvom, koji je nerazdeljiv od ljudske prirode. Trebalo bi da svako hoće da radi za sve, pod upravom činovnika vlasti, revnosno i iskreno. Da ovi činovnici tako isto budu ljudi iskreni i bez poroka. Da svi građani budu zadovoljni sa onim što bi im se dalo, i umereni u namirenju svojih potreba. Trebalo bi, jednom rečju, da budu anđeli, koji bi zapovedali, i anđeli koji bi slušali: trebalo bi ono što je nemoguće!

Pristalice socijalističkih ideja hoće da političkim ustavom proglase za sve ljude pravo na življenje ili drugim rečima, pravo na rad ili na pomoć. Pravo na življenje dobija se samim rođenjem, nijedna ljudska vlast ne može nam ga zakonom oduzeti. A pravo na rad bilo bi zapravo pravo čoveka da traži rad od vlasti, koja ga drugačije ne bi mogla nabaviti, nego da od drugih građana oduzme neki deo prihoda, iz čega sleduje, da bi imala pravo na svojinu drugoga, tj. povreda svojine kao glavna osnova društvene zgrade. Primena prava na rad dovela bi do prekomernih traženja poreza i komunizma.

Izvor: Prvi pojmovi političke, društvene ili industrijske ekonomije. Autor: Joseph Garnier. Prevod Petar J. Savić (Beograd 1876). Naslov originala: Première notions d' economie politique sociale ou industrielle.