• Književnost

    Iz stare štampe: Vinaverovo “Beogradsko ogledalo”

    Jedna debela žuta knjiga izašla je (oktobra 1977. u čast novinskog feljtona. Knjižari su je, ne čitajući, vođeni svojim nosem, odmah stavili u izloge. Knjiga se zove „Beogradsko ogledalo“. Na koricama Džumhurov crtež pisca i ime njegovo: Stanislav Vinaver. Ako feljtone prevodimo kao listiće, onda je Vinaver raskošno lisnato stablo. Ovaj pesnik, jezičar, prevodilac, parodist, putopisac, fizičar, klavirist, esejist, humorist, bio je i feljtonist lista „Republika“, od 1950. do 1955. Najbolje iz toga vremena skupio je Gojko Tešić, a štampalo „Slovo ljubve“. Knjiga je za sladokusce i radoznalce. U našoj literaturi ima pisaca koji su napravili ime orući jednu istu brazdu, muzući jednu kravicu, pleveći malu baštu. Vinaverove torbe bile…

  • Razno

    Beogradski snežni blues

    Prošle nedelje sledio sam potragu za Kohinorom. Tajnovita magična vrela Indija Salgarijevog Brega svetlosti. Ko se nadao snežnim smetovima dok su breskva i trešnja cvetale a božur božurio da promoli glavu. Ko je znao da će april belim nanosima da utiša sunčane prolećne zanose i počasti nas tihim, belim decembarskim noćima. Cvetni april pobratim je belog decembra, kao što je baba Marta januaru posestrima. Oni se samo naizgled ne vole, to je jedna od...

  • Istorija

    Монах Арсеније, последњи Чарнојевић

    Године 1980, 23. јуна, уочи великог бденија и празника чудотворне протатске иконе Достојно јест, извесни Вадим Черн, натурализовани Американац, залутао је у Кареји. Елем, уочи празника ове чудотворне иконе, у хиландарски конак ушао је Вадим Черн, човек средњег раста, шездесетих година. Коначиште му је журно дао млади отац Стефан, који је хитао на бденије, и господин Черн је преспавао ноћ не знајући ни где се налази. Сутрадан је почео његов разговор са оцем ...

  • Filozofija,  O knjigama

    Tri rečenice o tri Kantove kritike

    Kritika čistoga uma uglavnom izlaže Kantovu teoriju saznanja, i bez sumnje predstavlja jedno od najdubljih dela u istoriji svetske filozofije. U njemu se istražuje područje apriornih saznanja i utvrđuju granice i vrednosti ljudskog saznanja. Kritika tradicionalne metafizike koju je Kant izvršio ovde, presudno je uticala na kasniji razvoj filozofskih ideja. Prvo izdanje Kantove Kritike čistoga uma pojavilo se prvi put ...