Zemljotres Italija 1915
Istorija - Vesti

Čovek koji je predviđao zemljotrese

11. maj 2011 i zemljotres koji će promeniti izgled Rima? Vest se na internetu pojavila 2009. ali to nije bio prvi put da se o tome piše. Predviđanje je pronađeno među rukopisima Rafaela Bendandija (Raffaele Bendandi) italijanskog astronoma i seizmologa rođenog 1893. i umrlog 1979. godine. Predviđanje je potpuno neosnovano kažu novine i televizija, i odbijaju da se dalje bave tom temom.
13. Januar 1915, 7:48 ujutru. Zemljotres u oblasti Marsica, pokrajina Abruzzo, 120.000 stanovnika i 30.000 mrtvih. Zemlja drhti u lokalnom gradiću Avezzano. Jedanaesti stepen Merkalijeve skale. U Avezzanu je od jedanaest hiljada stanovnika preživelo samo 3000 nakon zemljotresa.
6. maj 1976, 09:06 uveče. Zemljotres jačine 6,5 potresa utrobu Friulija. Skoro hiljadu mrtvih i 45.000 bez krova nad glavom.

Šta povezuje ove zemljotrese?

Zajedničko im je to što ih je neko predvideo. Predvideo je zonu i vreme udara. Taj neko je upravo Bendandi Rafael, samouki astronom i seizmolog, “uradi sam” naučnik. Nema diplome, nema naučnih radova, samo velika strast udružena sa njegovom prirodnom genijalnošću. On je ”čovek koji predviđa zemljotrese” kako ga je nazvao Corriere della Sera dan posle zemljotresa u regionu Marche od 2. januara 1924. Rafael ga je očekivao. Kao što je očekivao onaj iz 1915., ukazujući veoma precizno na datum i mesto, i kao što je predvideo ono što  se desilo u Friuliju 1976. Godine 1976. Bendandi nije znao da će za samo tri godine umreti. On je bio samo “čovek koji predviđa zemljotrese”. Ali, niko mu ne veruje jer on nije “pravi naučnik”, smatrali su ga ludakom dok je iznosio svoje čudne teorije o novim planetama, kosmičkim trenucima i drugo. Rafael Bendandi je okončao svoj život u misterioznim okolnostima 3. novembra 1979. godine.

Samouki genije

Rođen u Faenci 17. oktobra 1893., Bendandi je poticao iz skromne porodice koja je živela u  naselju zvanom Filanda Vecchia. Kako prenosi sajt abruzzo24ore.tv, Rafael je pohađao osnovnu školu, kurs za tehničko crtanje i za kurs za časovničara. Ali, već kao desetogodišnjak bio je fasciniran astronomijom i geofizikom, toliko da je sam napravio  svoj teleskop i nekoliko žiroskopa.

Zarađivao je za život radeći kao umetnički drvodelja. Nakon užasnog zemljotresa u Mesini 28. decembra 1908., zainteresovao se za  zemljotrese pokušavajući da ih predvidi. Zatim je upisao umetničku školu, da bi postao majstor za proizvodnju verskih statua i lustera. Tokom Prvog svetskog rata odmah se prijavio kao mehaničar u jednoj eskadrili hidroaviona.

Predviđanje za 1924

Kao samouki istraživač 1920. razvija svoju teoriju o zemljotresima. Teorija Bendandi je rođena u šetnji duž obale, tokom koje je dobio ideju da kora Zemlje, isto kao i mora, trpi posledice uticaja Meseca. Sledećih godina, razvijao je svoju teoriju u nekoj vrsti mini laboratorije koju je preselio u jednu duboku pećinu u Apeninima. Povodom zemljotresa od 13. januara 1915., on se setio da je 27. oktobra prethodne godine ostavio belešku u kojoj je zapisao da očekuje da se to desi. U to vreme Bendandi je imao samo 22 godine. Kasnije, 23. novembra 1923 odlazi kod javnog beležnika u Faenci, odlučivši da tako i zvanično zabeleži “proročanstvo” da će se 2. januara 1924 dogoditi zemljotres u regionu Marche.

Inovativni seizmografi

Bendandi je u vezi zemljotresa u oblasti Marche pogrešio za samo dva dana. Međutim, Corriere della Sera mu ipak posvećuje naslovnu stranu, nazivajući ga “Onaj koji predviđa zemljotrese”. Od tog trenutka počinje njegova svetska slava. U svojim istraživanjima se takođe bavio astronomijom, geofizikom, magnetikom, kosmičkim i atmosferskim istraživanjima i drugim. Bendandi je takođe izumeo inovativni model seizmografa, koji se prodavao širom sveta. 1927., Benito Musolini ga je prvo imenovao Vitezom Reda italijanske krune, ali mu je potom zabranio da dalje objavljuje prognoze o zemljotresima u Italiji, i zapretio da će ga u suprotnom poslati u izgnanstvo. Ali, Rafael je krijući se nastavio sa svojim istraživanjima, objavljujući svoj članke u ondašnjim američkim dnevnim novinama.

Zemljotres u pokrajini Abruzzo 1915. godine
Ciklus od 11 godina. Osnovni princip Univerzuma
Osnovni princip Univerzuma

1931. Bendandi je Papskoj Akademiji nauka dostavio svoje nalaze o 11-godišnjem ciklusu Sunca, a zatim ih i objavio o svom trošku, pod nazivom “Osnovni princip Univerzuma” (Un principio fondamentale dell’Universo, Faenza, Osservatorio Bendandi, 1931). Godine 1959, Bendandi tvrdi da je otkrio novu planetu u Sunčevom sistemu između Merkura i Sunca, dajući joj ime svog rodnog grada, Faenca.

Tek kasnije, 1972. američki astronom Wood i 1976. engleski istraživač Smith su nastavili Bendandijeva istraživanja. Takođe i zemljotresu u Friuliju 1976. godine prethodilo je Rafaelovo upozorenje, ali ga na nesreću mnogih postradalih, niko nije čuo i uzeo za ozbiljno. Bendandi je pronađen mrtav pod nerazjašnjenim okolnostima, 3. novembra 1979. u svojoj kući-opservatoriji u ulici Via Manara broj 17. u Faenci.

11. maj 2011. godine

Paola Lagorio je predsednik društva “Bendandiana“, koje poseduje sve rukopise Rafaela Bendandija. Neki od dokumenata sa njegovim prognozama za 2011. su prvo bili  bačeni u vatru a zatim su sačuvani. U tim radovima se nalaze brojevi i proračuni koji nagoveštavaju da  će u maju 2011. Rim pogoditi razorni zemljotres. Paola Lagorio je tim povodom izjavila za Voyager: “U dokumenatima koji se odnose na 2011 nije bilo referentne tačke ili određenog datuma, kao što su oni koji se nalaze na Internetu. Vesti o navodnom zemljotresu zakazanom za 11. maj 2011. u Rimu su potpuno bez osnova … Bendandi u svakom slučaju nije mogao dati tako dugoročne prognoze ….  Sada, neka se svi smire i ne pričaju više o tome.“

6. aprila 2009. godine zemljotres jačine 6.3 stepena pogodio je pokrajinu Abruzzo. Tri godine kasnije, 2012. Italiju su pogodila četiri zemljotresa jačine od 5.2 do 5.86 stepena. Od tada pa do decembra 2020. godine Italija se tresla još 15 puta, jačinom od 4 do 6.5 stepena po Rihteru.