Rodi se tako heroj i bez obzira na poredak stvari u svetu, bez obzira na sredinu, on preko noći promeni ustrojstvo jedne države, stvori sudbinu jednog naroda. Istina, to ne ide uvek glatko i lako jer je svet pun zavidljivih ljudi koji iz puke zlobe samim tim što imaju crnu i opaku dušu (uvek je tu reč o visokim i niskim dušama), svim silama rade na tome da onemoguće velikog čoveka ali se, zato što je veliki, a crpeći svoju snagu iz svoje sopstvene ličnosti, sve na kraju savlada. Čak, ako se dopusti da lično i podlegne, skoro uvek njegovo veliko delo...
Jelisije Andrić i njegova pesma o Vidu, ostrvu mrtvih
Ljubaznošću mog prijatelja Vitka Jelića dobio sam jednu vrlo retku i meni nepoznatu knjigu, od malo poznatog autora. Ko je bio Jelisije Andrić i kakve je pesme pisao? Jelisije Andrić rođen je u Užicu 1894. godine. Bio je književnik, teolog i humanitarac, jedan od 28 bogoslova koji su nastavili školovanje u Engleskoj, posle Prvog svetskog rata, uz podršku Nikolaja Velimirovića. Učio je Bogosloviju u Beogradu, a zatim je u Oksfordu studirao teologiju i književnost (1916–19). Studije je započeo na teološkom koledžu „Ripon” u Kadesdonu blizu Oksforda, zatim je upisao postdiplomske studije na Bogoslovskom fakultetu Oksfordsog univerziteta, poput Ave Justina Popovića, koji će kasnije postati njegov kum. Prešao je sa vojskom…
Virtuelna izložba u čast Danteove godišnjice
Galerija Uffizi postavila je vrlo retke skice Božanstvene komedije na mrežu kako bi na ovaj način obeležila 700 godina od pesnikove smrti. Osamdeset i osam retko viđenih crteža Danteove Božanske komedije postavljeno je na virtualnoj izložbi galerije Uffizi, u sklopu brojnih manifestacija koje će se u Italiji održati u znak obeležavanja 700. godišnjice smrti velikog pesnika Dantea Aligijerija. Crteži renesansnog umetnika iz 16. veka Federika Zukarija (Federico Zuccari) besplatno se mogu pogledati na onlajn prezentaciji galerije Uffizi u Firenci. “Do sada je ove prekrasne crteže videlo samo nekoliko naučnika. Javnosti su do sada prikazani samo dva puta, i to ne svi”, rekao je Eike Schmidt, direktor Uffizi galerije. “Sada su po prvi put…
Boža S. Nikolajević oštro o Jovanu Skerliću i njegovoj Istoriji nove srpske književnosti
Božidar S. Nikolajević je kao književnik u današnje vreme skoro pa nepoznat. Takvu mu je sudbu pre jednog veka i “prorekao” naš književni kritičar Jovan Skerlić, izostavivši ga iz svog glavnog dela “Istorija nove srpske književnosti”. Boža se u svojim memoarima “Iz minulih dana” svojski potrudio da mu ne ostane dužan. Iako je danas već poznato da je Skerlić pojedine pisce izostavljao iz ličnih razloga, zlonamerno ili ne, da se raspravljati, činjenica je da u jednu istoriju književnosti ne mogu ući baš svi koji su ponešto napisali i izdali. Ali, zato mogu u neki leksikon, enciklopediju, da im se ime u narodu potpuno ne zaboravi. Ocenu o “izostavljenima” dali su…